Sve smo ubrzali jer kad imate rak, 28 dana čini se kao 28 godina

U prvih mjesec dana u KBC-u Sestara milosrdnica operirano je nekoliko stotina ljudi / Snimio Denis LOVROVIĆ / NL arhiva

Na Klinici za tumore pokušavamo skratiti vrijeme čekanja jer smo shvatili da je neizvjesnost nešto najgore, kaže ravnatelj KBC-a Sestara milosrdnica Danko Velimir Vrdoljak

ZAGREB  U posljednjih mjesec dana otkako su započeli Program 72 sata od dijagnoze do početka liječenja za onkološke bolesnike, u KBC-u Sestara milosrdnica operirano je nekoliko stotina ljudi s dijagnozom tumora, a onkolozi Klinike za tumore, koja radi u sklopu ove zagrebačke bolnice, otvorili su svoje ambulante i poslijepodne.

Lista čekanja na mamografiju ne postoji, kao ni čekanje na bilo koju pretragu koja je novooboljelom pacijentu potrebna za početak liječenja. Sve se doslovno odigrava u roku od nekoliko dana, a pacijent dobiva točan termin operacije, početka kemoterapije ili zračenja.   Iako je Program 72 sata od dijela liječnika kritiziran kao stručno neutemeljen, ravnatelj KBC-a Sestara milosrdnica Danko Velimir Vrdoljak tvrdi kako je upravo početak liječenja iznimno važan za pacijente.    

Započeti liječenje

– Zamislite situaciju kad saznate da imate rak i kažu vam: dođite za mjesec dana. Tada se 28 dana čini kao 28 godina. Na Klinici za tumore već nekoliko godina pokušavamo skratiti vrijeme čekanja jer smo shvatili da je neizvjesnost nešto najgore. U medicinskom smislu ništa se u mjesec dana kod tumora, osim nekih rijetkih slučajeva, ne može desiti, ali ljudima je puno lakše kad točno znaju plan liječenja – objašnjava Vrdoljak ideju da se taj prvi korak do početka liječenja skrati na minimum.     Početak liječenja ne znači da će pacijent biti operiran ili primiti kemoterapiju isti dan, ali znači sazvati liječnički konzilij i napraviti plan liječenja. Nakon toga slijede punkcije, biopsije i druge pretrage. Nekad se na nalaze treba pričekati, primjerice kod karcinoma dojke, nekad se radi tzv. Core biopsija kod koje se nalazi čekaju sedam dana, ali pacijent točno zna koliko će čekati, kad će započeti liječenje i kojim pravcem, naglašava ravnatelj Vinogradske.

  – Osobno, htio bih da se sve to napravi isti dan, zašto bi se čekalo nekoliko dana? Ne mora operacija biti početak liječenja, početak liječenja je priprema za operaciju. Naši pacijenti često su stariji ludi koji imaju drugi komorbiditet, druge bolesti. Morate ih pripremiti za operaciju, provjeriti stanje srca, proteine… To su ozbiljne, vrlo često multiorganske operacije gdje operirate istodobno jetru s debelim crijevom ili druge organe. Riječ je o dugotrajnim operacijama, nije to hitna služba – veli Vrdoljak.

  Pacijent će tako dobiti termin operacije ili kemoterapije za recimo dva tjedna, ali će se svaki dan raditi pripreme i neće biti u neizvjesnosti. »Svaki dan radim s pacijentima, znam što to znači, i na ovo sam jako ponosan«, ističe Vrdoljak.     

Dok se u Ministarstvu zdravlja hvale iznimnim uspjesima Programa plus, kojim su ubrzani pregledi za 70.000 pacijenata, iz Udruge oboljelih od leukemije i limfoma (UOLL) traže hitan sastanak s ministrom Vargom zbog nedopustivo dugog čekanja na MR I PET/CT postupke. Na MR čeka se, tvrde, od četiri do šest mjeseci, a na PET/CT naručuje samo Rebro, i to za tri do četiri tjedna, dok je Medikol popunio sve termine do kraja lipnja i ne prima nove narudžbe. HZZO je, kažu, reducirao broj ugovorenih PET/CT postupaka u Medikolu na 400 mjesečno, a Rebro je ugovorilo 300 postupaka mjesečno. Sa 700 PET/CT pretraga, upozoravaju iz UOLL-a, pokriva se tek 60 posto potroba onkoloških bolesnika u Hrvatskoj.   Iz Ministarstva zdravlja odgovaraju kako se »upravo radi na rješenju da javnozdravstvene ustanove iskoriste sve svoje kapacitete, a u slučaju većeg broja postupaka angažirat će se kapaciteti i u privatnom sektoru o trošku HZZO-a«. Za ovaj tjedan najavljuju sastanak s predstavnicima UOLL-a kako bi se riješili problemi čekanja na životno važne pretrage.

Novi sustav plaćanja

Kritike da će zbog pritiska rokova pacijente operirati nestručnjaci ne doživljava kao ozbiljne. U onkologiji, kaže, nema manje ili više stručnog liječnika, već postoje timovi. Svaku operaciju pripremaju čitavi timovi ljudi, i bilo bi neobično da netko radi kvalitetnije, a netko lošije. U onkološkim centrima, neovisno o početku liječenja, preživljenje je 20 posto veće, a veliki klinički bolnički centri u Hrvatskoj, tvrdi, u tome ne zaostaju za razvijenim europskim zemljama.

  Klinika za tumore poznata je i po programu »one day« klinike, gdje se u jednom danu obave sve potrebne pretrage, a pacijent koji sumnja u karcinom, napipa sumnjivu kvržicu ili primijeti krv u stolici, može doći bez prethodnog naručivanja s uputnicom liječnika opće medicine i bit će primljen. Za one kod kojih se dijagnoza postavlja, ili je tek postavljena, čekanja nema. Ako postoji sumnja u rak debelog crijeva, na magnet se ne čeka dulje od dva dana. Ultrazvuk srca smanjen je na minimum, a za holtere, pacemakere, obim postupaka povećan je za 300 posto.

  Zašto se tako nije moglo i prije? Zbog sustava plaćanja – ističe ravnatelj Vrdoljak. »Ako danas napravimo 150 posto, platit će nam svaki postupak, što prije nije bio slučaj, a već smo puno prije kraja mjeseca ostajali bez novca. Nezgodno je raditi ako su ljudi limitirani, nemate materijal, a i pacijenti su vam nezadovolju. To je kao da date pekaru kilu brašna i kažete: napravi deset kila kruha. To ne može. Ovim sustavom liječnici se bore za pacijente. Meni je u interesu da mi dođe što više pacijenata i da napravim što više usluga«, objašnjava ravnatelj Vinogradske. Neki će drugi liječnici izgubiti te pacijente, ali jedino tako se, zaključuje, pokazuje izvrsnost.