Iako je ministar financija Marko Primorac kategorički poručio da ove godine neće biti uvođenja novih poreza, u posljednje se vrijeme ipak naveliko govori o uvođenju poreza na nekretnine. A taj se porez polako uvodi na mala vrata kroz porez na kuće za odmor, što je u biti komunalna naknada, koji je država u potpunosti prepustila jedinicama lokalne samouprave i svi građani koji imaju kuće koje povremeno koriste ili ih uopće ne koriste, morat će ih prijaviti Poreznoj upravi do kraja ožujka.

O uvođenju poreza na nekretnine iz Vlade i resornih ministarstava zasad ne žele govoriti. Poznato je tek da je ministar Primorac početkom godine gostujući na HTV-u poručio da se »Vlada ne boji uvesti porez na nekretnine« te da se o tome vode razgovori. Prema dosad rapoloživim informacijama, uvođenje poreza na kuće za odmor, kao zamjena za komunalnu naknadu, je prva faza uvođenja poreza na nekretnine, a predviđene su ukupno tri faze.

Nekoliko faza

Prva faza tako i nije neka novost za građane, s obzirom na to da nije uveden novi porez, nego samo novo ime starom nametu. Novost je ključna za gradove i općine jer će samostalno raspolagati porezom koji je do početka ove godine bio prihod državnog proračuna i tim porezom mogu raspolagati u puno širem spektru nego komunalnom naknadom koja je bila strogo namjenski prihod. Druga faza će biti puno zahtjevnija jer predviđa uvođenje tzv. cjenovnih blokova, prema kojima bi se određivala vrijednost stanova, a njima bi se donekle riješilo pitanje evidencije stanova i mogućnosti građenja u dotičnom cjenovnom bloku. No, analitičari tržišta nekretnina tvrde da je dalek put do toga jer se cjenovni blokovi moraju jasno porezno formirati jer je, kažu, svaka zgrada priča za sebe, a razlikuju se po energetskim razredima ili ugrađenom dizalu, pri čemu će pravi izazov biti kreirati cjenovne blokove u centru Zagreba jer svaka zgrada, odnosno svaki stan, ima različitu vrijednost koja može odstupati i po više desetaka tisuća eura.

Problem je što takva evidencija neće pokazivati tko živi u određenoj nekretnini, kao ni broj ukućana te je li riječ o nekretnini koja se iznajmljuje ili povremeno koristi ili je možda prazna, ili pak u najmu. Stoga se kao rješenje ovog problema nameće koordinacija informacija iz ministarstava graditeljstva, financija i MUP-a, odnosno stvaranje baze podataka iz koje bi bilo vidljivo služi li određena nekretnina za stanovanje, odmor ili za iznajmljivanje.

Ministarstvo financija do kraja prvog tromjesječja, odnosno do kraja ožujka, planira donijeti novi Zakon o Registru stanovništva, obitelji i kućanstava koji se smatra temeljem za uvođenje poreza na nekretnine, premda je riječ o registru koji će prikupljati podatke kako bi se mogle ažurirati evidencije popisa stanovništva, birača i slično. Pokretanjem tog registra bit će moguće prijeći na treću fazu uvođenja poreza na nekretnine koja predviđa razrezivanje poreza prema imovinskom stanju vlasnika ili supružnika, broju ukućana, dohotku te broju nekretnina u vlasništvu, suvlasništvu ili najmu.

Dosad je bilo nekoliko pokušaja uvođenja poreza na nekretnine, ali bez uspjeha. Prvi je to pokušao bivši ministar gospodarstva Ljubo Jurčić 2006. koji je još tada predložio zamjenu komunalne naknade za porez na nekretnine i uvođenje registra, uz napomenu da nekretnine koje su stečene prije devedesete, odnosno vikendice i kuće građene za vrijeme socijalizma, »treba drukčije tretirati«.

Žestoke kritike

Drugi neuspio pokušaj uvođenja poreza na nekretnine imali smo 2013. u vrijeme ministra financija Slavka Linića, a obojica su zbog ideje uvođenja takvog poreza, koji imaju sve civilizirane zemlje Zapada, bila žestoko kritizirana. Stoga i ne čude više nego sramežljive najave aktualne Vlade o mogućem uvođenju poreza na nekretnine u Hrvatskoj. U jednoj od tih najava ministar Primorac je krajem prošle godine u razgovoru za N1 rekao da smatra da je porez na nekretnine najbolji izvor financiranja jedinica lokalne samouprave, ali je to pitanje kod nas, kaže, postalo vrlo diskutabilno zbog brojnih pokušaja uvođenja poreza.

– U proteklih godinu, godinu i pol dana, učinili smo određene iskorake u pogledu dominantnijeg oporezivanja imovine u odnosu na rad. To potvrđuje da postižemo željene učinke, a to je dominantnije oporezivanje imovine u odnosu na rad, kroz drukčije mjere, otvaranje konkurencije među jedinicama lokalne samouprave i tako postižemo željene učinke bez da nešto namećemo ili uvodimo preko koljena, rekao je tada ministar. Vlada je u travnju prošle godine donijela odluku o izradi Nacionalnog plana stambene politike Republike Hrvatske do 2030. godine, a hoće li u njemu biti sadržan i porez na nekretnine nije poznato i riječ je o prvom takvom strateškom dokumentu na ovu temu u Hrvatskoj. Poznato je da bi se trebao donijeti do kraja ovog tromjesečja, tj. do kraja ožujka, a njime bi država građanima trebala osigurati priuštivo stanovanje, a prije svega utjecati na snižavanje cijena stanova na tržištu. APN-ovi poticaji za kupnju stanova, kažu analitičari, nisu polučili željeni rezultat jer su pridonijeli povećanju cijene nekretnina, dok više od 595 tisuća stanova i dalje zjapi prazno. A prazan stan je najskuplji stan.