Na svaki investirani milijun eura u smještajne kapacitete u hrvatskim hotelima i kampovima može se očekivati godišnje povećanje direktnog i indirektnog prihoda od turizma od 560.666 eura, zatim 2,6 novih direktno zaposlenih i 2,1 indirektno zaposlenih, godišnje povećanje fiskalnih i parafiskalnih davanja u visini 82.836 eura, te jednokratna davanja državi od 94.880 eura.

Pokazuje to istraživanje koje je HD Consulting izradio za Hrvatsku udrugu turizma (HUT), napravljeno na uzorku 20 investicija u hotele i kampove od strane šest vodećih domaćih turističkih kompanija ukupne vrijednosti 570 milijuna eura realiziranih u razdoblju od 2016. do 2025. godine.

Prema ovom istraživanju, koje je danas u Zegrebu predstavio Veljko Ostojić, direktor HUT-a, investicije već kroz osam godina stvore novu dodanu vrijednost u visini investicije, a kroz 12 godina državi uplate kompletnu vrijednost investicije samo kroz fiskalna i parafiskalna davanja.

Konkretno, analizirane investicije obuhvaćene u istraživanju povećale su direktni i indirektni turistički prihod za 319,75 milijuna eura na godišnjoj razini, omogućile su 1.483 novih direktno zaposlenih i dodatnih 1.175 indirektno zaposlenih te su generirale godišnja fiskalna i parafiskalna davanja od 47,27 milijuna eura, uz jednokratna indirektna davanja državi po osnovu plaća i dohodaka izvođača radova te PDV-a na opremu i namještaj u visini 54,14 milijuna eura.

U najvećem resornom udruženju tako navode da ulaganja domaćih hotelskih kompanija u hotele i kampove više kategorizacije generiraju brojne direktne i indirektne ekonomske koristi, i to kroz povećanje prihoda objekta u koji se investira, kroz povećanje turističkih prihoda u destinaciji i šire, zatim kroz rast zaposlenosti i povećanje uplata u lokalne proračune i u državni proračun. Međutim, ukazuju i na mali udio hotelskih kapaciteta koji je pao ispod 10 posto.

– Hotelski smještaj u Hrvatskoj čini svega 9,5 posto u ukupnim smještajnim kapacitetima, što je višestruko manje nego kod mediteranske konkurencije. Takva smještajna struktura najveći je „krivac“ za overturizam koji u visokoj sezoni opterećuje sve veći broj naših destinacija, ali i za najnižu prosječnu dnevnu potrošnju turista u Hrvatskoj u odnosu na mediteransku konkurenciju. Hoteli generiraju puno duži turistički promet i veću prosječnu turističku potrošnju, uz značajno manje opterećenje prirodnih resursa i infrastrukture.

Poticanjem investicija u primarno hotelski smještaj možemo stoga istovremeno povećati ekonomske koristi i smanjiti negativan utjecaj turizma kakvog imamo sada na lokalnu zajednicu i okoliš, kazao je Ostojić dodajući kako zemlje u regiji koje žele potaknuti svoj turistički potencijal koriste niz instrumenata za poticanje investicija u hotelski smještaj, a kojih nema u Hrvatskoj, s ciljem smanjenja investicijskog rizika i troška kapitala.

To su kombinacije subvencioniranih kredita, bespovratnih sredstava i poreznih olakšica, posebno u objekte više kategorije, a u većini zemalja u regiji su prepoznati i pozitivno zakonski regulirani modeli mixed-use projekata, koji značajno doprinose isplativosti projekata, privlačnosti ulaganja te jačanju tržišne pozicije destinacija u globalnoj konkurenciji.

– Hrvatska bi usvajanjem takvih praksi, standardnih u zemljama koje nam konkuriraju, privukla značajne investicije u kvalitetan hotelski smještaj koji bi povećao turističku potrošnju, produžio sezonu te smanjio overturizam u ljetnoj špici, zaključio je Ostojić