Foto E. Elvedji / Cropix
Odrednice o valutnoj klauzuli i promjenjivoj kamatnoj stopi obvezu tužitelja čine neodređenom i neodredivom, ocijenila je sutkinja
OSIJEK » Osječki Općinski sud nepravomoćnom je presudom u cijelosti proglasio ništetnim ugovor o kreditu s valutnom klauzulom u švicarskim francima između Ivice Butora i Privredne banke Zagreb (PBZ) te naložio banci da tužitelju vrati cjelokupni do sada otplaćeni iznos uz zatezne kamate, a sutkinja je više puta tijekom čitanja presude ponovila kako je riječ o ugovoru koji je protivan Ustavu, prisilnim propisima i moralu društva.
Butor je s PBZ-om sklopio ugovor o kreditu početkom 2007. na iznos od 43,9 tisuća franaka u kunskoj protuvrijednosti, a prema presudi PBZ mu treba vratiti cjelokupni do sada otplaćeni iznos kredita od oko 183 tisuće kuna sa zateznim kamatama (ovisno o godinama zatezna se kamata kreće od 12 do 15 posto godišnje).
– Ovo je u povijesni trenutak, jer unatoč našoj kolektivnoj tužbi, ovo su privatne tužbe za ništetnost ugovora. To znači da se praktično sve vraća na početak, kazao je regionalni povjerenik udruge Franak Krešimir Bajamić. Po njegovim riječima, u Hrvatskoj je još 60 tisuća kredita vezanih uz švicarski franak, dok ih je prije bilo 130 tisuća, a više od 500 građana tuži banke.
Neizvjesna glavnica
Sutkinja Općinskoga suda u Osijeku Mirna Grgić Radojčić u obrazloženju presude navodi kako je, po ocjeni suda, ugovor Butora i PBZ-a u cijelosti ništetan jer odrednice o valutnoj klauzuli i promjenjivoj kamatnoj stopi, što su bitni sastojci ugovora, obvezu tužitelja čine neodređenom i neodredivom. U obrazloženju sud, uz ostalo, navodi kako takvo ugovaranje kao posljedicu ima neizvjesnu glavnicu, jer ovisi o odnosu kune i švicarskog franka, što se ne može predvidjeti ni odrediti, a neizvjesna je i kamata, koja ovisi o visine glavnice, te je određuje banka svojom jednostranom odlukom, na koju korisnik kredita nema utjecaja.
Po ocjeni suda, nije savjesno ni pošteno istovremeno ugovaranje odrednica koje i glavnicu i kamatu čine promjenjivima i to zavisnim o nepredvidivim i neizvjesnim čimbenicima, kao što su odnos tečaja švicarskog franka i kune, ponuda i potražnja na financijskom tržištu, stopa inflacije, međuvalutarna kretanja te drugi makroekonomski parametri, te da kamatnu stopu banka mijenja jednostranom odlukom na koju korisnik kredita – tužitelj ne može utjecati, ističe se u obrazloženju.
Protivno moralu
Sud smatra i da je u konkretnom slučaju to dovelo do povećanja rate kredita »iznad granice koju nalaže načelo savjesnosti i poštenja«, budući da je povećanjem mjesečnog anuiteta, a uslijed povećanja tečaja franka u odnosu na kunu te povećanja kamatne stope, otežana egzistencija tužitelja.
Kako tužitelju nije pojašnjena moguća promjena glavnice, sud je procijenio da se nije vodilo dovoljno računa o zaštiti interesa tužitelja, što je protivno moralu društva, te je cjelokupni ugovor protivan Ustavu, prisilnim propisima i moralu društva te proglašen ništetnim.
U Udruzi Franak presudu su ocijenili povijesnom, jer je sud prvi put primijenio hrvatske zakone.
