Šustar i Jokić suglasni: Kurikularna reforma je nacionalni projekt

Foto N. Reberšak

Ministar znanosti, obrazovanja i sporta Predrag Šustar i voditelj Ekspertne skupine za provođenje Cjelovite kurikularne reforme za rani i predškolski, osnovnoškolski i srednjoškolski odgoj i obrazovanje Boris Jokić suglasni su da je ta reforma metapolitika i nacionalni projekt koji nadilazi pojedinačne stranačke interese, a suglasni su i u pozivu da se svi, kako pojedinci, tako i institucije, uključe u raspravu.  

 Rasprava na koju su Šustar i Jokić pozvali u utorak na konferenciji za novinare u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta (MZOS) tim je pozivom i počela. Naime, na konferenciji je predstavljeno i prvih 20 kurikularnih dokumenata što su, osim brojnih nazočnih u ministarstvu, video vezom pratili i brojni stručnjaci.

 Voditelj Eksperte skupine iscrpno je govorio o jednogodišnjem radu, predstavio rezultate rada na kojima je, istaknuo je, predano radilo više od tisuću ljudi. Jokić je govorio o okviru nacionalnoga kurikuluma, nacionalnim kurikulumima za pojedine razine i vrste obrazovanja (rani i predškolski, osnovnoškolski, gimnazijski, strukovni i umjetnički odgoj i obrazovanja, kurikulumima određenih područja obrazovanja (matematičko, jezično-komunikacijsko, prirodoslovno, umjetničko, društveno-humanističko, tjelesno i zdravstveno i tehničko informatičko), te o kurikulumima međupredmetnih tema za koje je izrađeno 20 kurikularnih dokumenata.

Jokić: reforma je iskren i pošten pokušaj boljega u zemlji koja živi u prošlosti i za prošlost

 »U zemlji koja živi prošlost i za prošlost i u prošlosti, Cjelovita kurikularna reforma je nastavak svega dobroga, daje neke nove perspektive, napredak i nadu i najbolji je lijek protiv… te iskren i pošten pokušaj boljega«, istaknuo je Boris Jokić.

 Ukazao je da su za provedbu Kurikularne reforme potrebni kontinuitet, dogovor, trud i rad te želja, ali i spremnost na pogrešku. Kako bi se te pogreške popravile Jokić je pozvao sve da pročitaju dokumente koji su od danas na mrežnim stranicama MZOS-a i Cjelovite kurikularne reforme www.kurikulum.hr. Nakon toga, poručio je, raspravljajmo i zajednički napravimo bolje.

 Kada je pak riječ o reformi u političkome trenutku, Jokić je istaknuo potrebu jasne i jednoznačne podrške Kurikularnoj reformi jer je ona nacionalni projekt. Ako pak takva potpora izostane, upozorio je da će se cijeli proces usporiti i mjere neće biti moguće provesti predloženom dinamikom, a odgoj i obrazovanje, siguran je Jokić, predugo su zanemarivani u Hrvatskoj i zaista je vrijeme da se to promijeni.

 Jokića raduju i podatci nedavno provedenoga javnog ispitivanja na reprezentativnome nacionalnom uzorku na pitanje »Podržavate li cjelovitu kurikularnu reformu – reformu školstva koja je započela prošle godine i na kojoj radi 430 učitelja i stručnjaka iz škola i fakulteta«, 76,66 posto ispitanika odgovorilo je da reformu podržava uglavnom ili u potpunosti, 13, 62 posto ispitanika reklo je da reformu niti podržava, niti nepodržava, dok se njih 9,72 posto izjasnilo da uglavnom ili uopće ne podržava reformu.

Šustar: u Hrvatskoj se moramo učiti kontinuitetu i civiliziranoj raspravi

Ministar Šustar uvjeren je kako Cjelovita kurikularna reforma doista i zaslužuje iskazanu pozornost. Zahvalio je članovima Radne skupine za veliki trud te istaknuo kako se u Hrvatskoj moramo učiti i naučiti kontinuitetu. Pozvao je javnost da se uključi u raspravu dodavši da kao filozof osobito voli dobru raspravu podsjetivši na riječi grčkoga filozofa Heraklita kako se »s polemosom sve rađa«. Šustar je istaknuo kako bi voli da se taj »polemos« u Hrvatskoj drži u civiliziranim granicama i okvirima, što u hrvatskome društva nedostaje, kao i vedrina.

 Ministar je uvjeren kako je važno da se u raspravu uključe pojedinci, ali i sve hrvatske institucije koje su, rekao je, izrazito važne. S tim u vezi, podsjetio je da se na početku u Strategiju obrazovanje, znanosti i tehnologije uključila Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) što je i bila podloga za projekt Cjelovite kurikularne reforme. Dodao je kako je jačanje institucijske kulture nešto što na čemu ćemo u hrvatskome društvu svakako morati puno raditi. Jer, rekao je Šustar, demokracija je procedura, ponekad dosadna, ali dodao je,»neka mi netko pokaže bolju alternativu«. Proceduralna racionalnost je potrebna, ocijenio je.»Ono što u ovome trenutku osjećam u reformi je nekakav ‘pjenušavi’ idealizam za koji mislim da je u bio pokretač ove reforme, a mislim da bi to trebao biti i pokretač rasprave koja je pred nama«.

 Ali, ocijenio je, postoji nešto što je još važnije, a to je da taj idealizam ima svoje dobre temelje u ovako strukturiranoj reformi, a okrenuta je našoj djeci kojima je upravo taj ‘pjenušavi’ idealizam i te kako potreban.

Jokić – međupredmetne teme približavaju školu zajednici i obrnuto

 Međupredmetne teme približavaju školu zajednici i obrnuto, ističe voditelj Ekspertne skupine za provedbu Cjelovite kurikularne reforme dr. Boris Jokić, poziva sve da pročitaju dokumente o svih sedam međupredmetnih tema, među kojima su i zdravlje te građanski odgoj i obrazovanje, a siguran je kako 95 posto dionika društva neće imati ništa protiv spomenutih dokumenata. 

Nacionalnim kurikulumima međupredmetnih tema određuju se svrha, ciljevi, struktura, odgojno-obrazovna očekivanja, učenje i poučavanje te vrjednovanje određene međupredmetne teme, objasnio je Jokić u utorak na konferenciji za novinare u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta (MZOS) gdje su predstavljeni dokumenti nastali u prvoj godini rada Ekspertne skupine za provedbu Cjelovite kurikularne reforme.

Među predstavljenim dokumentima su i nacionalni kurikulumi sedam međupredmetnih tema – Učiti kako učiti, Poduzetništvo, Osobni i socijalni razvoj, Zdravlje, Održivi razvoj, Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije te Građanski odgoj i obrazovanje.

Na konferenciji na kojoj je bio i ministar znanosti, obrazovanja i sporta Predrag Šustar, Jokić je govorio i o okviru nacionalnoga kurikuluma, nacionalnim kurikulumima za pojedine razine i vrste obrazovanja (rani i predškolski, osnovnoškolski, gimnazijski, strukovni i umjetnički odgoj i obrazovanja, kurikulumima određenih područja obrazovanja (matematičko, jezično-komunikacijsko, prirodoslovno, umjetničko, društveno-humanističko, tjelesno i zdravstveno i tehničko informatičko).

Šustar i Jokić pozvali su sve da se aktivno uključe u raspravu o dokumentima na argumentiran i kulturan način te u duhu proceduralne racionalnosti. 

Jokić: pročitajte prijedloge nacionalnih kurikuluma Zdravlje i Građanski odgoj i obrazovanje

 Kad je pak riječ o međupredmetnim temama, Jokić je pozvao sve da ih pročitaju, a siguran je i kako 95 posto dionika društva neće imati ništa protiv onih o Zdravlju te Građanskom odgoju i obrazovanju. Tako se međupredmetna tema zdravlje sastoji od tri domene – Tjelesno zdravlje, Mantalno i socijano zdravlje te Pomoć i samopomoć. Kako se ističe, razvoj kurikuluma ove međupredmetne teme vođen je, među ostalim, vrijednostima i razmatranjima kako je zdravlje tjelesno, mentalno i socijalno blagostanje i jedno od temeljnih vrijednosti odgoja i obrazovanja. Do toga cilja postavljeno je pak šest međupredmetnih tema, a neke od njih su razumijevanje važnosti zdravlja kao preduvjeta i pokazatelja održivog razvoja društva u cjelini te prepoznati, razumijeti i izabrati zdrave životne navike i ponašanja.  Građanski odgoj i obrazovanje pak, kako se navodi u dokumentu, omogućava učenicima lakše snalaženje u pluralističkome društvu u kojemu žive, obuhvaća znanja o pravima, dužnostima i odgovornostima pojedinca, obilježjima demokratske zajednice i političkim sustavima, a kritičko mišljenje i komunikacijske vještine su vještine na koje je ponajviše usmjeren.Osobita važnost pridaje se razvoju odgovornog odnosa prema javnim dobrima i spremnosti pridonošenja zajedničkomu dobru, a ističe se kako za razvoj građanske kompetencije nije dovoljno da učenici samo poznaju ljudska prava, političke koncepte i procese, već im treba omogućiti da prakticiraju demokratska načela unutar školskoga života i društvene zajednice. Posebnosti Građanskoga odgoja i obrazovanja su korištenje metoda suradničkoga i iskustvenoga učenja te učenje izvan škole.

 Neki od navedenih ciljeva učenja i poučavanja su: razvijati građansku kompetenciju koja učenicima, kao informiranim, aktivnim i odgovornim članovima društvene zajednice, omogućuje učinkovito obavljanje građanske uloge te razvijanje odgovornosti, uvažavanje različitosti i solidarnost kao temeljne vrijednosti u demokratskome školskomozračju i široj demokratskoj zajednici.