Svojedobno, na prethodnim lokalnim izborima za Grad Zagreb, SDP je poručio da u njihovoj kampanji nema dijela programa koji bi se odnosio na povratak naziva Trga maršala Tita sadašnjem kazališnom trgu, Trgu Republike Hrvatske, jer da se ne želi dodatno ideologizirati i stvarati društvene podjele, a sličnu je politiku od prvog trenutka preuzimanja vlasti vodila i stranka Možemo! gradonačelnika Tomislava Tomaševića.

Ipak, Tomaševićeva vlast, koju danas u Gradskoj skupštini kao dio većine čini i SDP, ipak je krenula u svojevrsni politički obračun oko nazivlja ulica – naime, zagrebački gradonačelnik najavio je da će Gradska skupština u četvrtak odlučivati o prijedlogu da se preimenuju četiri ulice nazvane po osobama koje su bile povezane s NDH.

Tko gubi?

Prijedlog je da se Ulica Vladimira Arka preimenuje u Ulicu Srećka Lipohara, hrvatskog branitelja, Ulica Antuna Bonifačića u Ulicu Sidonije Erdődy Rubido, prve hrvatske primadone. Ulica Filipa Lukasa dobiva ime Nade Iveljić, književnice, dok Ulica Ivana Šarića dobiva ime hrvatskog nogometaša Josipa Kuže.

Kad je riječ o Trgu maršala Tita, Tomašević kaže da o tome nisu razgovarali s koalicijskim partnerom – SDP-om. “Ako će biti kakvih informacija, javit ćemo na vrijeme. Još uvijek smo fokusirani na ovo ispravljanje situacije gdje imamo i dalje ulice u gradu Zagrebu koje su nazvane po ustaškim dužnosnicima i na to smo sada fokusirani”, poručio je.

Inače, Vladimir Arko bio je poduzetnik te je u povijesti upamćen kao čovjek koji je poticao industrijski razvoj, bio je osnivač i vlasnik više tvornica u Zagrebu, uključujući proizvodnju špirita, kvasca, likera, ali partizani su ga ubili 1945. godine. Po drugoj verziji, onoj službenoj, ubio se sam, a iako je bio veliki zagrebački poduzetnik, svakako je bio i pobornik NDH koju je opskrbljivao svojim proizvodima.

Pjesnik Antun Bonifačić, s Krka, bio je u kasnijoj fazi svog života novinar u emigraciji, ali je tijekom četrdestih godina bio nadstojnikom Odjela za kulturne veze Ministarstva vanjskih poslova NDH, a kasnije u emigraciji i predsjednik Hrvatskog oslobodilačkog pokreta. Mijenjaju se i nazivi ulica Filipa Lukasa, predsjednika Matice hrvatske koji je bio politički protivnik jugounitarizma, što je i najspornije, te Ivana Šarića, nadbiskupa koji je bio prevoditelj Biblije na hrvatski jezik, a također je bio aktivan u doba ustaškog pokreta, kad je objavljivao pjesme u čast poglavnika Ante Pavelića.

Ovi nazivi ulica datiraju iz 1993. godine, kad je u glavnom gradu na vlasti bio HDZ i kad su se diljem Hrvatske rehabilitirali dotad zaboravljeni likovi s biografijama vezanim uz razdoblje Drugog svjetskog rata.

Reakcija Matice

Sada je, međutim, na Tomaševićev prijedlog reagirala čak i Matica hrvatska koja se protivi da Filip Lukas izgubi ulicu. “Lukas je bio predsjednik Matice hrvatske u više mandata, i Matica smatra da je riječ o pitanju šire društvene i povijesne važnosti, koje nadilazi lokalne dnevno-političke prijepore i zahtijeva odgovornost utemeljenu na općim nacionalnim vrijednostima i povijesnoj istini”.

U pismu se navodi kako Lukas nije bio član ustaške organizacije ni dužnosnik NDH, niti sudjelovao u provedbi njihove ideologije ili politike. “Jedini formalni element koji se može povezati s režimom NDH jest slika Ante Pavelića na početku izdanja, što je tada bio uobičajen protokol”, navodi se u pismu. Što je dosta bizarno objašnjenje. Podsjećaju i da je zagrebački Županijski sud svojom pravomoćnom odlukom iz 2017. poništio presudu iz 1945. kojom je Lukas osuđen na smrtnu kaznu zbog protunarodnog djelovanja čime je potvrđeno da je bio žrtva političkog progona. Dakle, riječ je o vrlo problematičnoj biografiji.

Povjesničar Ivo Goldstein potvrdio je da osobno stoji iza inicijative za promjenama naziva ulica.

“Filip Lukas je bio predsjednik Matice hrvatske punih 17 godina, ali zapravo je bio jedan ideolog. Već od kraja 20-ih godina se sve više bavio rasnim problemima. I Maticu hrvatsku gura u desni politički spektar, kao nositelj rasističkih tendencija”, rekao je Golstein.

Selak Raspudić: Skupština nije lustracijska komisija

Gradska skupština o ovome će raspravljati već danas, Možemo! i SDP imaju većinu da provedu odluku, a bit će zanimljivo kako će se postaviti HDZ koji je 1993. izglasao ove nazive.

Nezavisna Marija Selak Raspudić neće podržati prijedlog jer kaže Skupština nije mjesto za to.

– Neću dati podršku, jer Gradska skupština nije lustracijska komisija.