Studenti u Hrvatskoj iz godine u godinu podižu sve manje studentskih kredita pa se njihov ionako minoran udio u ukupno izdanim kreditima smanjuje.

Prema podacima Hrvatske narodne banke, koja studentske kredite vodi pod kategorijom krediti za obrazovanje odobreni kućanstvima, ukupno je na kraju 2021. bilo odobreno takvih kredita u iznosu od 9,5 milijardi eura, godinu kasnije podignuto je nešto više od 7,7 milijardi eura studentskih kredita, 2023. godine još manje, 6,5 milijardi eura, 2024. godine ukupan iznos studentskih kredita pao je na 5,5 milijardi eura, no do kraja prvog polugodišta ove godine već je odobreno nešto više od pet milijardi eura.

Sezonski karakter

S obzirom na to da su studentski krediti izrazito sezonalnog karaktera i uglavnom se podižu uoči početka akademske godine, za očekivati je da se ukupan iznos odobrenih kredita u ovoj godini neće značajnije mijenjati.

Banke pri tom nude kredite za plaćanje školarine i kredite za plaćanje troškova života za vrijeme studiranja, a krediti se odobravaju studentima svih preddiplomskih, diplomskih i poslijediplomskih studija.

Kreditni posrednik Hrvoje Travnikar kaže da postoje dva glavna razloga zašto studentski krediti nisu popularni među studentskom populacijom u Hrvatskoj.

– Prvi razlog je što školarine za studije u Hrvatskoj još nisu sustigle iznose kakve je potrebno platiti u ostatku Europske unije ili u SAD-u, pa je i dalje to moguće platiti ušteđevinom roditelja ili manjim gotovinskim kreditima.

Upravo te brojke studentskih kredita koje se pojavljuju u HNB-ovim analizama se većinom odnose na kredite za »jače« školarine diljem EU-a i SAD-a i/ili MBA programa češće nego početnih studijskih, pojašnjava Travnikar.

Kao drugi razlog »manje popularnosti« studentskih kredita navodi činjenicu da cijenom ne odskaču od običnih gotovinskih kredita.

– Kamate na studentske kredite kreću se oko 4,5 posto dok je kod gotovinskih oko 5 posto. Razlika u anuitetu je tri eura (!) ili ukupno oko 300 eura kamate na 10 godina.

Istovremeno, za studentski kredit treba prikupiti i određenu dokumentaciju, dokazivati određene statuse tijekom studija, čekati svaki mjesec za isplatu sredstava (ako koristite za troškove školovanja).

Upravo zbog te male razlike, i naši se klijenti češće odlučuju na jednostavniju varijantu gotovinskog kredita kad ispred njih stavimo usporedbu oba kredita uz objašnjenje uvjeta, navodi Travnikar primjere iz prakse te podsjeća na još jedan važan faktor, a to je mogućnost parcijalnog plaćanja direktno ustanovi koje, kaže, imaju omogućena jednostavnija plaćanja u svrhu većeg privlačenja studenata.

Travnikar također podsjeća da otplata studentskog kredita najčešće počinje nakon završetka školovanja.

– Drugim riječima, redovan život započinjete dugom. Na našim prostorima to još uvijek nije »normalno« jer živimo s roditeljima do ranih tridesetih upravo zato da ne krenemo u život s dugom.

Roditelji nam pomažu i prilikom studija i prilikom osamostaljivanja i radije će roditelj uzeti gotovinac, podmiriti školarinu, otplatiti kredit tijekom studiranja nego dijete prepustiti da započne život u dugu, kaže Travnikar.

Otplata nakon studija

I u najvećim hrvatskim bankama – Zagrebačkoj, Privrednoj i Erste banci – priznaju da udio studentskih kredita u ukupno odobrenim kreditima nije značajan.

U PBZ-u navode da je interes za ovim kreditom »kontinuiran kroz godine s izraženim sezonalnim karakterom« jer povećani interes uglavnom bilježe početkom školske odnosno akademske godine, dok u Erste banci kažu da u segmentu kredita za obrazovanje bilježe stabilne trendove posljednjih godina, no s obzirom na njihovu specifičnu namjenu, udio u ukupnom broju kredita je relativno mali.

Prosječan iznos kredita za školovanje koje odobravaju banke na hrvatskom tržištu najčešće je do 20-ak tisuća eura, neke banke nude i do 40 tisuća eura, s rokom otplate od 13 do 120 mjeseci.

Banke će kao prednosti korištenja studentskih kredita istaknuti brojne olakšice i poticaje, poput perioda počeka kad se kredit počinje otplaćivati tek nekoliko mjeseci nakon završetka studija, činjenice da većina studentskih kredita ne zahtijeva jamce ili dodatne garancije, a određeni programi omogućuju djelomičan povrat duga ako student postigne izvrsne akademske rezultate ili ostane raditi u Hrvatskoj nakon diplome.

Tu su i državne subvencije koje omogućuju fiksnu kamatnu stopu koja ne varira tijekom otplate.

Mnoge kreditne institucije, posebno u suradnji s državom ili sveučilištem, nude pogodnosti poput subvencioniranih kamata ili djelomičnog oprosta kredita za izvrsne rezultate, dok neki programi također nude refinanciranje nakon diplome, uz znatno niže kamate ako korisnik kredita pronađe stabilan posao.

Osim toga, ističu u bankama, uvedeni su i novi, pojednostavljeni kriteriji za odobravanje studentskih kredita za koje je potrebno samo nekoliko ključnih dokumenata i elektroničko ispunjavanje prijave, a sve više se u obzir uzima akademski uspjeh studenta i socijalni status.

Tako postoje krediti koji nude niže kamate za one koji redovito izvršavaju svoje akademske obveze ili rade volonterski rad unutar zajednice.

Dobiješ 6.400, a vratiš 8.060 eura

Za iznos kredita od 6.400 eura uz fiksnu kamatnu stopu od 4,50 posto godišnje, rok otplate 7 godina te uz pretpostavku roka korištenja četiri godine, bez naknade za obradu kreditnog zahtjeva, efektivna kamatna stopa iznosi 4,59 posto.

Mjesečni anuitet iznosi 88,98 eura, a ukupni je iznos koji klijent treba platiti 8.060,74 eura, navode u Zagrebačkoj banci reprezentativan primjer studentskog kredita za plaćanje troškova života tijekom studija.