Reforma socijalne skrbi koju je predložio ministar Aladrović vodi taj sustav prema samouništenju, upozorio je prof. dr. Nino Žganec sa Studijskog centra socijalnog rada Pravnog fakulteta u Zagrebu, na okruglom stolu Kluba zastupnika Socijaldemokrata na temu predložene socijalne reforme.

Ministar Aladrović skupu se nije odazvao, niti je poslao svoju zamjenu. Krajnje nezadovoljan predloženim paketom zakona, Žganec je ustvrdio da će prijedlozi zakona koji su prošli javnu raspravu, ako se donesu, dovesti do »bitnog narušavanja sustava i do velike količine štete, uključujući i financijsku«.

– Zakon o socijalnoj skrbi ne da se ispraviti, treba ići na novi paket zakona u kojima će se definirati sustav socijalnih usluga sukladno stručnim standardima, provesti široka decentralizacija sustava i deinstitucionalizacija koju radimo već 15 godina s figom u džepu, ustvrdio je Žganec.

Autorima predložene reforme zamjera što nema analize stanja u sustavu socijalne skrbi, ni procjene učinaka pojedinih mjera koje se predlažu. Riječ je o zakonskim prijedlozima koji su nastali rapidnom brzinom nakon više tragičnih događaja koji su ukazali na loše stanje u sustavu.

– Polazi se od pretpostavke da je sustav dobar i da ga treba malo popraviti, a pod tom se izlikom ide prema visokoj centralizaciji sustava. Očita je težnja predlagatelja za iznimno snažnim držanjem uzdi u rukama, a struka sve to doživljava kao ogroman šamar, upozorava Žganec.

Zaključuje kako će posljedica biti potpuna demotiviranost ljudi za kreiranje bilo kakvih socijalnih programa. Prijedlog ukidanja pravne osobnosti centara socijalne skrbi nakon više od 60 godina prilično je, kaže, hrabar potez koji neće rezultirati ni sa čim dobrim.

– Doći će do kaosa na terenu, ljudi neće znati što trebaju raditi, pretvara ih se doslovno u birokrate, kaže Žganec.

Ideju ustroja sustava socijalne skrbi po modelu mirovinskog sustava ili sustava zapošljavanja smatra potpuno promašenom jer je logika funkcioniranja socijalne skrbi posve drukčija.

»Socijalni radnici, psiholozi, socijalni pedagozi nisu kontrolori, policija ili vatrogastvo. Čemu ti fakulteti ako se uniformira njihovo postupanje?«, pita se profesor socijalnog rada.

Njegov kolega prof. dr. Zoran Šućur, koji je bio član radne skupine za novčane naknade, žali se da su u zakone ušla rješenja koja radne skupine nisu ni vidjele, niti o njima raspravljale.

Osnovica za Zajamčenu minimalnu naknadu koja se prema tom prijedlogu povećava s 800 na 1.000 kuna, praktički i nije povećanje naknade za najsiromašnije, upozorava Šućur, jer se u osam godina, otkako se nije mijenjala, njezina realna vrijednost smanjila zbog inflacije, a u usporedbi s prosječnom plaćom ostat će na istome.

– Ako se u obzir uzme inflacija, koja je u zadnjih osam godina iznosila gotovo šest posto, vidimo da se ne radi o povećanju od 200 kuna, nego od 150 kuna.

A relativni iznos osnovice u odnosu na prosječnu plaću ostat će isti kao 2014., jer je tada osnovica ZMN-a iznosila 14,5 posto prosječne plaće, u međuvremenu je taj udio pao na devet posto, a sada se vraća na stanje iz 2014. godine, računa Šućur.

Istodobno, zajamčena minimalna naknada danas pokrije samo 60 posto mjesečnih troškova prehrane. Navodi, također, da se u zadnjih osam godina broj korisnika ove naknade prepolovio, sa 101.000 na samo 55.000 ljudi.