RIJEKA – Čeka li Hrvatsku nova eksplozija cijena nakon Nove godine i uvođenja eura? Ako je suditi prema iskustvima nekih članica EU-a koje su ranije uvele euro, moguće je da će dodatno poskupjeti neki proizvodi i usluge u sklopu famoznog zaokruživanja kojeg se svi boje. U Sloveniji su, primjerice, kad je uvela novu valutu, cijene u kafićima, restoranima i dućanima ponegdje snažno skočile, čak i za 40 do 50 posto. Službena statistika za eurozonu, ona koju stalno navode i Vlada i HNB, govori pak o podizanju cijena zbog eura od svega 0,2 do 0,4 postotna boda. Tumačenje je da nam se cijene za ove sitne svakodnevne troškove čine bitnije no jesu, pa im pripisujemo veliku važnost, dok se u statističkom ponderu izgube. No, inflacija koja raste godinu dana, a koja nema veze s uvođenjem eura, pokazala je da je statistika jedno, a život drugo. Službena godišnja prosječna stopa inflacije je oko 10 posto, a očito je da su neke cijene u dućanima, kad usporedimo koliko smo za nešto morali izdvojiti prije godinu dana, a koliko sada, porasle i za dvostruko. Dio analitičara u Hrvatskoj očekuje da će upravo cijene usluga, manji iznosi, iznosi koje će naprosto biti lakše zaokružiti, nakon Nove godine porasti te tražiti novu ravnotežnu razinu.

Zakon tržišta

Profesorica s Ekonomskog fakulteta Marijana Ivanov nedavno je primjerice za naš list kazala da za većinu robe široke potrošnje ipak ni do kakvog značajnijeg rasta cijena zbog uvođenja eura ne bi trebalo doći, no, rekla je, kako su usluge zasad prilično slabo odreagirale u smjeru rasta cijena, a uvođenje eura je u svim zemljama povećalo upravo cijene usluga, vjerojatno će upravo različite servisne usluge, frizerske usluge, piće i hrana u kafićima i restoranima, zbog uvođenja eura poskupjeti. Ekonomist i profesor Mladen Vedriš svojevremeno je također izjavio da će do određenog zaokruživanja doći, a spomenuo je i »lov u mutnom«, no rekao je da to neće biti drastično jer će ova velika inflacija koju već imamo pokriti manja pomicanja nastala vezano za euro.

S tim se otprilike slaže i ekonomist i profesor Damir Novotny. On smatra da se ne treba bojati eksplozije cijena jer je inflacija koju smo imali ove godine već tako snažno iscpila potražnju da će ona već u startu utjecati na to da se cijene neće moći značajnije dizati.

– Ta iscrpljena potražnja će kontrakcijski djelovati već na pokušaj bitnijeg podizanja cijena, a ako i dođe do manjih pomaka, to će se skroz utopiti u ovoj velikoj inflaciji koju već imamo, kaže Novotny. Dodaje, međutim, da kod nas postoje velike regionalne razlike koje su i veće nego drugdje u eurozoni, pa jedno pravilo ne vrijedi za cijelu zemlju. Jednostavno rečeno, tamo gdje ponuđač procijeni da će potražnja moći progutati višu cijenu, uz more, gdje dolazi inozemna potražnja i veća je platežna moć ljudi, ništa ga neće spriječiti da je digne. To je ionako zakon tržišta.

– No, i taj je potrošački val već uvelike potrošen ove godine. Prošao je i onaj postpandemijski val potrošnje kad su svi nadoknađivali propušteno. Tako da sad, kad se sve uzme u obzir, baš i nema puno prostora da se računa na tu veliku potražnju, i to će utjecati i na odluke trgovaca, rezonira Novotny. Kaže da je istina da su u Sloveniji, kao i ranije u Italiji, i drugim državama koje su odmah na početku uvele euro, cijene rasle jer je tada bila druga situacija. Danas, kaže, mi već ionako imamo visoke cijene, cijene koje su kod nas već uvelike slične, pa i više nego ponegdje u eurozoni.

Ekonomija usporava

– Javljaju se, dakle, dva trenda. Vani je već prisutan deflacijski trend jer padaju cijene nafte i naftnih derivata. S obzirom na to da imamo usporavanje globalne ekonomije, inflacijski trend bit će uskoro poništen. Da niste imali ovoliki rast cijena ove godine, da smo krenuli od neke nulte baze, onda bi zaokruživanje došlo do izražaja, a ovako se neće ni osjetiti. Sada ipak dolazi vrijeme kad se manje troši, a više štedi. Smanjuje se time prostor za daljnji rast inflacije, pa i one po osnovi zaokruživanja, vjeruje Novotny. Dakle, konvergencija cijena već se dijelom dogodila, a dogodit će se, kaže on, konvergencija plaća, gdje će one morati rasti, pogotovo u pograničnim područjima, gdje radnici mogu putovati, što će onda prisiliti poslodavce da daju konkurentne plaće, zaključuje naš sugovornik.

Kreativno preživljavanje

Teza o iscrpljenoj potražnji stoji, međutim, fascinantno je po kojoj stopi rastu depoziti u bankama. Trenutačno su na 270 milijardi kuna, a svaki mjesec građani u banke donesu nove milijarde kuna, sada i zbog konverzije u euro. To su stare zalihe, ali novca očito ima. S druge strane se pak dio građana zadužuje kako bi mogao spojiti kraj s krajem. Oni se najviše boje da bi uvođenje eura mogla biti kap koja će u njihovim budžetima preliti čašu. Sve to govori o velikim razlikama u društvu, gdje velika bogatstva drži mali broj ljudi. Mnogi će, kad prime prve dohotke u euru, vjerojatno smišljati nove načine »kreativnog preživljavanja«.