BLED Europa malim ali važnim koracima izlazi iz recesije, većina europskih zemalja bilježi gospodarski rast, a eurozona je u neusporedivo boljem položaju nego prije nekoliko godina. Bankarski špekulanti koji su prošle godine uložili milijune dolara u okladu da će ovu godinu obilježiti raspad jedinstvene monetarne zone i propast eura svoje su uloge – izgubili.

  – Sada više nitko ne govori o raspadu eura, istaknuo je jučer na Bledu slovački ministar vanjskih i europskih poslova i potpredsjednik slovačke vlade Miroslav Lajčak, podsjetivši kako je donedavno bilo puno takvih špekulacija. 

  Da kriza jedinstvene valute polako uzmiče suglasni su i ostali sudionici rasprave o budućnosti europske gospodarske i monetarne unije na Strateškom forumu na Bledu, a među njima i zamjenik direktora Međunarodnog monetarnog fonda za Europu Philip Gerson i glavni ekonomist Europske banke za obnovu i razvoj Erik Berglof. 

  – Prije samo godinu dana nitko nije mogao ni zamisliti da ćemo biti ovdje gdje smo danas, ocjenjuje Berglof koji na europskom obzoru ipak vidi još nekoliko »tamnih oblaka«. Kriza još nije okončana, dodaje, a Europu očekuje još puno posla. 

  Bledski forum raspravljao je i o Siriji. Međunarodna zajednica mora odlučno odgovoriti na najteža kršenja ljudskih prava i zločine protiv čovječnosti u Siriji, za koja su odgovorne obje strane, zaključak je panela o međunarodnom kaznenom pravu. 

  – U Siriji je dosad ubijeno više od 100 tisuća ljudi, korišteno je i kemijsko oružje, a međunarodna zajednica koja je rekla ‘nikad više’ ima odgovronost da spriječi te zločine, kazala je glavna tužiteljica Međunarodnog kaznenog suda (ICC) Fatou Bensouda, upozorivši da međunarodna zajednica već dvije i pol godine raspravlja o tome što učiniti u Siriji, dok ljudi umiru. 

  – Nešto mora biti poduzeto, smatra tužiteljica Bensouda, s kojom je suglasan i predsjednik slovenskog Ustavnog suda Ernest Petrič. 

  Bivši glavni tajnik UN-a Kofi Annan rekao je »nikad više Srebrenice i Ruande«, a sada se ponavljaju u Siriji, podvlači Petrič. Međunarodna zajednica, nastavlja, morala je naučiti lekciju iz ratova na Balkanu, na koje je neprimjereno reagirala.