Još tri parlamentarne stranke: HSS, SDSS i Nezavisni objavile su izvješća o svom poslovanju u 2025. godini, sve tri zaključile su ju s manjkom prihoda, no kako su iz prethodne godine sve tri prenijele viškove, ovu godinu u financijskom pogledu, dočekuju mirne.

Hrvatska seljačka stranka (HSS) u prošloj je godini imala manjak od 92. 000 eura, tolika je, naime, razlika između njenih prihoda (267.000 eura) i rashoda od gotovo 360.000 eura.

Ti su rashodi, objašnjava stranka, rezultat aktivnosti vezanih za lokalne izbore koji su održani u svibnju prošle godine, a na kojima je stranka, sudi li se po prihodima od naknada za lokalne vijećnike, izborila nešto manji broj vijećnika nego ih je imala do tada.

Članarine i članski doprinosi stranački su račun podebljali sa respektabilnih 22.000 eura.

‘Minus’ od 92.000 eura, stranka će pokriti viškom iz prethodnog razdoblja, pa u ovu godinu, osim sa novim predsjednikom Darkom Vuletićem, ulazi i sa viškom prihoda od 55.000 eura.

Prihodi SDSS Milorada Pupovca u prošloj su godini iznosili oko 409.000 eura i bili su 55.000 eura manji nego godinu prije. Manji su joj bili i rashodi, ukupno 414.000 eura, što je 88.000 eura manje nego 2024.

Manjak od oko 6.000 eura, pokriva višak od 108.000 eura prenesen iz prethodnog razdoblja, što znači da SDSS u ovu godinu ulazi s viškom prihoda od 102.000 eura.

Kao i kod ostalih stranaka, i kod SDSS-a glavninu prihoda čine prihodi od države i lokalnih jedinica, a koje stranke dobivaju ovisno o tome koliko imaju saborskih zastupnika i vijećnika u vijećima općina o gradova te u skupštinama županija.

No, značajan prihod ta je stranka ostvarila i od članarina, nešto više od 50. 000 eura, a što čini 12,3 posto njenih prihoda.

Za redovan rad od donatora je dobila 9.000 eura, po 1.500 eura uplatilo joj je troje saborskih zastupnika Anja Šimpraga, Dragana Jeckov i Milorad Pupovac, te predsjednik SNV-a Boris Milošević.

Nezavisni: Prihodi nam rasli zbog više vijećnika

Manjak od 30.000 eura u prošloj je godini zabilježila i stranka Nezavisni saborskog zastupnika Željka Lackovića, potrošila je oko 160. 000 eura, uprihodila 130.000 eura.

Prihodi su joj osjetno veći u odnosu na 2024. godinu (88. 000 eura) što objašnjava većim brojem vijećnika izabranim na lokalnim izborima, a time i izdašnijim naknadama iz lokalnih proračuna.

U odnosu na 2024. godinu osjetno su joj narasli i rashodi, sa 65.000 na 160.000 eura, a to je, tumači, zbog troškova za lokale izbore.

Kad podvuče crtu, ta stranka u ovu godinu ulazi sa ‘plusom’ od oko 11.000 eura, jer je manjak od 30.000 eura, ostvaren u prošloj godini, pokrio preneseni višak od oko 40. 000 eura.

Polovica od 20 stranaka, koliko ih je zastupljeno u Hrvatskom saboru, ispunilo je svoju zakonsku obvezu i Državnom izbornom povjerenstvu (DIP) dostavilo godišnji financijski izvještaj za 2025. godinu, ostale stranke, među kojima su HDZ, SDP i Možemo, to trebaju učiniti zaključno s ponedjeljkom, 2. ožujka.

Uz HSS, SDSS i stanku Nezavisni, izvještaje su dostavile i Centar, DOMiNO, Most, HNS, Nezavisna platforma Sjever (NPS) i Dario Zurovec NL, prve četiri prošlu su godinu zaključile s manjkom prihoda, dvije ostale s viškom.

U utorak će se znati tko je ispunio obvezu, a tko nije

Godišnji financijski izvještaji javni su dokumenti i DIP ih objavljuje na svojoj mrežnoj stranici prvog radnog dana od dana njihova unosa u informacijski sustav za nadzor financiranja.

U praksi to znači da su do sada objavljeni i javnosti dostupni izvještaji koji su u sustav uneseni do četvrtka u ponoć, dok će oni uneseni nakon toga biti objavljeni i javnosti dostupni u ponedjeljak, 2. ožujka.

Izvještaji koji se u sustav unesu do ponedjeljka u ponoć, bit će objavljeni u utorak i tada će biti poznato tko je svoju obvezu ispunio, a tko nije.

Za stranke koje prekrše pravila o redovitom godišnjem financiranju zakon propisuje administrativne i prekršajne sankcije.

Isto vrijedi i za nezavisne saborske zastupnike i nezavisne vijećnike, koji, također moraju dostaviti godišnje financijske izvještaje DIP-u i Državnom uredu za reviziju.

Financijske izvještaje za 2025. godinu treba dostaviti ukupno oko 160 političkih stranaka, parlamentarnih i izvanparlamentarnih, pet nezavisnih saborskih zastupnika i oko tisuću nezavisnih vijećnika.