Proizvodnja incidenata na dane kad bi politički i ini obračuni morali biti ostavljeni po strani

Strah Vlade od događanja naroda na dane obljetnica

Ladislav Tomičić

Određene političke ili parapolitičke organizacije Dan pobjede – kao i drugi veliki spomendan na Domovinski rat, Dan sjećanja na Vukovar – uzimaju tek kao još jednu priliku za obračun s vladajućom političkom garniturom. Takvi incidenti u pravilu se događaju u onim razdobljima kad se HDZ nalazi u oporbi 

Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, koji se ujedno obilježava i kao Dan branitelja, u Hrvatskoj se već dugi niz godina uzima kao centralni i najsvečaniji državni praznik. Na dan 5. kolovoza Hrvatska je stavila točku na pobjedu u ratu iz kojeg će izići kao samostalna država. Nema sumnje, dakle, da se radi o velikom datumu u životu jedne države, kao što nema sumnje da bi takvu obljetnicu kao svoj najveći praznik slavila bilo koja država stvorena u ratu za neovisnost. U pristojnijim državama na takav dan sa strane bi bile stavljene političke borbe i netrpeljivosti, ali u Hrvatskoj to nije slučaj.  

 Iskustvo obilježavanja prošlogodišnjeg Dana pobjede pokazalo je da određene političke ili parapolitičke organizacije taj datum – kao i drugi veliki spomendan na Domovinski rat, Dan sjećanja na Vukovar – uzimaju tek kao još jednu priliku za obračun s vladajućom političkom garniturom.


Takvi incidenti u pravilu se događaju u onim razdobljima kad se Hrvatska demokratska zajednica nalazi u oporbi, zbog čega dobar dio javnosti smatra da ova stranka iz sjene zapravo organizira »događanje naroda«, e kako bi nanijela što veću štetu svojim političkim rivalima iz SDP-a.


Da bi praksa izazivanja incidenata na dane obljetnica mogla postati redovita ukazuje izjava neimenovanog člana Vlade, koji je na pitanje novinara o očekivanjima od Dana pobjede i domovinske zahvalnosti izjavio: »Naravno da će nas napasti, a ja se nadam, samo zvižducima«. Nakon ove izjave uslijedili su i izvještaji o pregovorima, koji govore o uvjetima što su ih organizatori iz braniteljskih udruga pred državni vrh postavili kako bi obljetnica praznika prošla dostojanstveno. 



Ministar Predrag Matić Fred ističe da su kao svog govornika predstavnici braniteljskih udruga odabrali brigadira Ivana Vukića, kojeg Matić ocjenjuje kao istaknutog branitelja i dobrog čovjeka.    – Nizašto ne stavljam ruku u vatru, jer jednom sam već prevaren, a ovo bi moglo biti drugi put. Ipak, izbor govornika daje mi vjeru da će sve proći u redu. Očekujem da se okupljenima obrati čestitarski, u duhu praznika i bez velikih političkih priča i politiziranja. Na svakom je dalje da vidi da li je vrijedno obilježavanje vojno-redarstvene operacije Oluja, koja je – uz sve minuse koje je imala – Hrvatskoj donijela mir i slobodu, uprljati nekakvim incidentima, kaže ministar. Na pitanje o uvjetima i Vladi na čelu kolone Matić odgovara: »Biskup Ivas je uvjetovao da misa mora biti u 11.30, a dizanje zastave je u 9.44. minute. Sve je podređeno tim terminima. Položit će se jedan zajednički vijenac u ime državnog vrha, predsjednika i Vlade, a kad se kolona okrene i krene prema crkvi Vlada će se naći na začelju kolone. S njima će biti i predstavnici udruga, čime pokazujemo da nije bitno tko je prvi, a tko zadnji. Rekao sam da nemam ništa protiv toga, ako ćemo se istoga držati i u idućim godinama. To nije loše, dapače, neka narod i branitelji budu na čelu, a političari i predsjednici udruga nazad. Za sada smatram da je to fer kombinacija pa ćemo vidjeti kako će biti, zaključio je Matić. 


  


Najveći praznik branitelja


Prema istima, članovi Vlade trebali bi hodati na kraju kolone, a premijer Zoran Milanović ne bi smio držati govor na centralnoj svečanosti u Kninu. Iako su ove vijesti demantirane, svima u Hrvatskoj jasno je da u tom dimu ima vatre. Svečanost proslave Dana pobjede i Domovinske zahvalnosti u političkom vrhu stoga očekuju sa strepnjom i nitko iz vrha države ne može garantirati da će obljetnica ove godine proći mirno i dostojanstveno kako bi se od takvog dana očekivalo.    – Nisam siguran da neće biti incidenata. Kako bih mogao biti siguran nakon onakvih događaja na Dan sjećanja na Vukovar, u čemu neki nisu vidjeli nikakav problem, a meni je to bio najteži dan u životu, iako sam u ratu proživio i zatvoreništvo u logoru. Ipak, želim vjerovati da će sve biti u najboljem redu, kaže za naš list ministar branitelja Predrag Matić Fred, čije ministarstvo je jedan od organizatora svečanosti u Kninu. Želeći shvatiti dinamiku proizvodnje incidenata na dane kad bi politički i ini obračuni morali biti ostavljeni po strani ministra smo pitali postavljaju li mu suorganizatori – predstavnici braniteljskih udruga – uistinu uvjete koje državni vrh mora ispuniti kako bi proslava prošla u miru.     – Takvi uvjeti nikad se ne postavljaju izravno. Uvijek to ide dobro, lijepo se dogovorimo o svemu, ali uvijek se negdje provlači i ta misao da na kraju možda sve i neće biti u redu. Ta psihoza sad je i nešto veća zbog onog što se događalo u Vukovaru. Ja stvarno želim vjerovati da će to biti dostojanstveno obilježavanja praznika, da će prevladati veselje, a ne incidenti. U pitanju je dan s kojim je Hrvatska završila rat, odnosno dan koji branitelji prepoznaju kao svoj najveći praznik, kaže Matić.    Govoreći o značaju 5. kolovoza za prosječnog građanina Hrvatske, Matić napominje da se drugi državni praznici u narodu baš i nisu primili kako bi bilo očekivano. Uz dužno poštovanje, kaže on, svi drugi državni praznici prepoznati su kao takvi samo zbog toga što su neradni dani i oni narodu, smatra, slabo znače.  

  – Obzirom da je Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, odnosno Dan branitelja nešto drugo, mi smo kao ministarstvo učinili sve da obilježavanje obljetnice protekne u najboljem redu. Po prvi put financiramo vlak koji će branitelje voziti iz Vukovara u Knin. Osigurali smo im tople obroke i dvije tisuće majica. Za branitelje sa sjevera i juga organizirali smo bezbroj autobusa, a protokol smo mijenjali devet puta da bi sve bilo podređeno braniteljima, jer oni na ovaj dan moraju biti u prvom planu, kaže Matić. Ističući da je učinio sve kako bi branitelji na svoj dan uistinu bili u prvom planu Matić napominje da je prošle godine u protokol po prvi put kao govornika stavio jednog branitelja. Govorio je, ističe, branitelj koji je i dužnosnik HDZ-a – Damir Krstičević, a mjesto za govornicom predvidio je i za domaćina, gradonačelnicu Knina. 



Bivšu premijerku Kosor pitali smo je li se i sama susretala s ucjenama predsjednika braniteljskih udruga uoči velikih obljetnica.    – Ne bih to nazvala ucjenama, ali bilo je i provokacija i prezira. U vrijeme dok sam bila ministrica branitelja svaka situacija se preuveličavala, što se nije događalo niti SDP-ovom ministru Matiću. Za sve što nije bilo dobro bila sam prozivana kao krivac, a vjerojatno se to događalo jer sam bila žena na čelu jednog tipičnog »muškog ministarstva«. Nastojala sam otvoreno razgovarati o svim pitanjima, a mislim da upravo u tome ova Vlada griješi. U moje vrijeme je bilo pojedinačnih prijetnji neredima, ali to je uglavnom dolazilo od nestabilnih ljudi. Nikad se nije dogodilo nešto tako organizirano kao što se dogodilo na posljednjoj obljetnici Vukovara. U vrijeme kad sam bila premijerka, na zadnju godinu obljetnice u Kninu, dobila sam informaciju da se tamo pripremaju provokacije, transparenti protiv mene i vlade koju sam vodila, ali nije se dogodilo ništa. Bila je to izborna godina pa je svašta nabujalo, kaže Kosor.


  


Dužno poštovanje


   – Ja zbog toga i dan danas dobivam po nosu. Nikad ranije nikom nije palo na pamet dati mjesto za govornicom domaćinu, čelnom čovjeku, odnosno čelnoj ženi Knina, a moj motiv bio je prije svega taj da se praznik ne veže uz političke konotacije. Nije mi bilo bitno hoće li govornik biti iz HDZ-a ili neke druge stranke. Naprosto, željeli smo učiniti sve kako bi ljudi napokon shvatili da praznik želimo obilježavati kako je i red. Želimo da Dan domovinske zahvalnosti prođe dostojanstveno, jer to je najveći dan novije hrvatske povijesti, kaže ministar. Na pitanje kako su osmislili protokol, odnosno ima li istine da su pred državni vrh postavljeni uvjeti da stupa na kraju kolone resorni ministar odgovara: »Gotovo sve smo ostavili na odluku braniteljima. Mi smo tek rekli koje kategorije branitelja, odnosno ratnih stradalnika će dizati zastavu na tvrđavi, a branitelji će sami odrediti tko će to biti. Na samoj tvrđavi bit će 200 branitelja i 30 do 40 ljudi iz političkog života. Oni dolaze kao državni vrh da odaju dužno poštovanje prema vojno-redarstvenoj akciji, prema poginulima i živim braniteljima. Sve smo podredili tome da branitelji budu u prvom planu, kaže Matić. 


   Ipak, ministar ne može sakriti strah da bi stvari mogle izmaknuti kontroli, odnosno da bi se još jedan državni praznik mogao pretvoriti u pozornicu ružnih političkih okršaja, kakvi se u dane najvećih državnih svečanosti događaju u rijetko kojoj državi. 


   – Sav napor koji smo uložili i koji ulažemo da bi taj dan prošao dostojanstveno nekima nije dovoljan i mislim da im neće biti dovoljan. Predstavnici branitelja kunu mi se da neće biti organizatori ružnih stvari koje bi obezvrijedile državni praznik, a ja im želim vjerovati. Ako se u Kninu ipak dogode neke nemile scene onda će i moja malenkost prema braniteljima do kraja mandata voditi drugačiju politiku. U tom slučaju smatrat ću da sam izigran i prevaren. Ako me predstavnici braniteljskih udruga izigraju i ja ću okrenuti ploču i prema njima ću voditi drugačiju politiku.. Ne znam koliko će to njima značiti, ali meni će značiti. Ne želim vjerovati u loš scenarij. Znam da ljudi mogu biti nezadovoljni stanjem u državi, ali da se ova Vlada prema braniteljima ne odnosi s dužnim poštovanjem – to jednostavno nije istina i to ne prihvaćam, kaže Matić. 


  Otpori nezadovoljstva


   Tragom teze da se izboji braniteljskog nezadovoljstva u vrijeme državnih praznika događaju isključivo u godinama kad je HDZ u oporbi, kontaktirali smo bivšu premijerku iz redova ove stranke i svojedobnu ministricu branitelja Jadranku Kosor.


Nekoć visokorangirana HDZ-ova političarka priznaje za činjenicu da su »u vrijeme kad je HDZ u opoziciji vidljiviji ti otpori nezadovoljstva«. Usput rečeno, do incidenata na državnim praznicima u vrijeme HDZ-ove vladavine nije dolazilo niti u trenucima kad je bilo jasno da su ljudi iz vrha ove stranke svoje mandate na vlasti iskoristili da bi pljačkali javna dobra. 


Predsjednici braniteljskih udruga, naime, u to vrijeme niti izbliza nisu bili tako nezadovoljni vlašću kao danas, odnosno svoje nezadovoljstvo javno gotovo da nisu iskazivali. 


   – Moram reći da je u vrijeme i moje i Sanaderove Vlade ipak bilo velikih prijepora. Sjetite se nezadovoljstva branitelja nakon uhićenja generala Ante Gotovine. Među njima je bilo i onih koji su dolazili na obljetnicu u Knin i nastojali vlasti javno pokazati svoje nezadovoljstvo. Istina, nije bilo fućkanja kakvo se dogodilo Milanoviću. Kao ministrica branitelja i premijerka doživjela sam velike prosvjede branitelja, gdje se izravno prozivala Vlada. Bilo je to nakon izricanja prvostupanjskih presuda generalima Markaču i Gotovini. Ipak, to je završilo smirivanjem odnosa, do čega je došlo samo zbog toga što sam pozvala sve te ljude, predstavnike svih udruga, na dugotrajne razgovore, kaže Kosor. Govoreći o incidentima na prošlogodišnjem obilježavanju Dana sjećanja na Vukovar, bivša premijerka kaže: »Na takve obljetnice, odnosno dane sjećanja, sve razlike, a pogotovo političke razlike i političke manipulacije morale bi biti prezrene sa svih strana. To što se u Vukovaru događalo bio je presedan, tako da osobno – a bila sam i ministrica branitelja i predsjednica vlade – nisam vjerovala da se tako nešto uopće može dogoditi. Dio ljudi koji je u Vukovar došao odati iskrenu poštu Vukovaru i njegovoj žrtvi nije uopće znao što se događa. U tome je dodatni teret onih koji su na bilo koji način sudjelovali u incidentima. Treba učiniti apsolutno sve da se to ne ponovi, jer to je bila i uvreda žrtvama. Događaje takve vrste uvijek komentiram usporedbom sa zemljama starih demokracija, gdje je takvo što nezamislivo.« 


   Bivša premijerka i ministrica branitelja na koncu zaključuje da »postoje dani i trenuci u životu države koji moraju ostati nedodirljivi«. 


   – Dan pobjede i obljetnica Vukovara morali bi biti nedodirljivi dani. To nisu dani niti mjesta za iskaljivanje mržnje prema bilo kome, kaže Kosor. 


  Oprezni prema SDP-u


   Za potrebe ovog teksta razgovarali smo i s predsjednikom braniteljske udruge koja je sudjelovala u organizaciji proslave prošlogodišnjeg Dana sjećanja u Vukovaru, a koji je želio ostati neimenovan. U svom razgovoru on ne krije otpor prema političkoj garnituri na vlasti, dajući pritom eksplicitno na znanje da se utjecaj stvoren kroz braniteljske udruge koristi i za konkretne materijalne, političke i ine probitke.   

– Bio sam u organizaciji Vukovara. Milanović je podcijenio branitelje ako misli da će preko Freda Matića i Kotromanovića kontrolirati braniteljsku populaciju. Nema niti jednog braniteljskog događaja u zadnje vrijeme u čijoj organizaciji nisam sudjelovao i mogu vam reći da niti Josip Klemm niti ja nismo ničiji instrumenti. Da je Zoran Milanović – a obećao je to nakon prošle Oluje – pozvao branitelje na sastanak, incidenti u Vukovaru se ne bi dogodili. Neosporno je da veliki dio branitelja vrlo oprezan prema SDP-u. Fred Matić je dobar čovjek, ali on nije niti jednog branitelja instalirao u javno poduzeće, iako imate branitelja i među sveučilišnim profesorima. S druge strane, kad je HDZ na vlasti braniteljima je lakše napraviti komunikaciju. Jedini je krivac tome Zoran Milanović, koji od braniteljske populacije bježi kao da su oni neprijatelji države. Lukavi HDZ s druge strane to okreće u svoju korist. Organizator događanja u Vukovaru, treba pritom reći, nije bio HDZ. To su branitelji pokrenuli, kao što su pokrenuli priču o ćirilici, a HDZ je onda dao podršku, zaključio je naš sugovornik. Iz redova predstavnika braniteljskih udruga s našim listom razgovarao je i Mirko Ljubičić Šveps, predsjednik zagrebačke HVIDRA-e. Ljubičić je odmah na početku istaknuo da je protiv bilo kakvog zviždanja predstavnicima vlasti na proslavama velikih obljetnica i državnih praznika, posebno na proslavi Oluje. – Obilježavanje Oluje mora biti mjesto digniteta i ponosa svih hrvatskih branitelja i građana. Neosporno je da jedan dio ljudi iz aktualne Vlade gleda prema hrvatskim braniteljima kao prema građanima drugog reda, ali to je njihov problem. Činjenica je da je veći dio branitelja ima puno veće simpatije prema desnim koalicijama na čelu s HDZ-om, kaže Ljubičić. Na pitanje trebaju li se braniteljske udruge riješiti ljudi koji su nanijeli ljagu prošlogodišnjoj obljetnici Vukovara, Ljubičić odgovara: »Sad mogu ispasti kontradiktoran, ali krivac za Vukovar je tvrdoglavost ne hrvatskih branitelja, nego pojedinaca iz vlasti. Falilo je samo dijaloga, ali ljudi na vlasti nisu našli vremena sjesti s braniteljima.« 


   Ljubičić ne pristaje na tezu da su incidentima predstavnici braniteljskih udruga nanijeli štetu Vukovaru, odnosno obeščastili Dan sjećanja na vukovarske žrtve. 


   – Ne slažem se s tim jer znam u čemu je bio problem. Glavni krivci su tvrde glave iz izvršne vlasti. Kad se stvar zakomplicirala dogodilo se što se dogodilo, rekao je Ljubičić. Na pitanje hoće li se isto dogoditi i u utorak u Kninu, predsjednik zagrebačke HVIDRA-e odgovorio je: »Mislim da će situacija biti vrlo korektna. Akciju proslave Oluje vode zajedno Ministarstvo branitelja i udruge. Uvjeren sam da će eventualni izazivači incidenata najveću štetu nanijeti braniteljima. Proslava Oluje mora proći dostojanstveno.«