Jučer je održana, prije tjedan dana odgođena, sjednica Povjerenstva za utvrđivanje sudbina žrtava zločina počinjenih nakon Drugoga svjetskog rata i predsjednik tog tijela Ivan Penava bio je nakon nje zadovoljan. Jednako se može reći i za njegovog koalicijskog partnera iz HDZ-a Zvonimira Frku-Petešića, koji je također član Povjerenstva što ga je Vlada formirala. Dakle, između HDZ-a i Domovinskog pokreta je u vezi s ovim sve u redu, teme koje se tiču pripadnika vojske NDH ubijenih neposredno po završetku Drugog svjetskog rata barem zasad neće remetiti odnose dvije stranke.

Zajednička konferencija

Ali, zbog čega su točno predsjednik DP-a i predstojnik Ureda predsjednika Vlade bili zadovoljni, koje je to zaključke donijelo Povjerenstvo za utvrđivanje sudbina žrtava zločina počinjenih nakon Drugoga svjetskog rata, iz izjava njih dvojice je nemoguće bilo razaznati.

Podsjetimo, tijelo kojem je Penava na čelu prošlog tjedna nije imalo kvorum za sjednicu i izglasavanje odluka što ih je njegov predsjednik pripremio. Penava je javno govorio da je dnevnom redu trebao biti prijedlog za osnivanje javne ustanove koja bi bila nositelj projekta izgradnje spomen-parka u kojem bi se pokapalo posmrtne ostatke vojnika NDH ekshumiranih u masovnim grobnicama, a služio bi i kao muzejski prostor. Objašnjavao je tada Penava i da je predviđeno da Povjerenstvo pošalje Vladi zahtjev da i Hrvatska sa značajnim proračunskim novcem sudjeluje u financiranju iskapanja posmrtnih ostataka žrtava Križnog puta u masovnoj grobnici u Teznu pokraj Maribora. O potonjem jučer Penava, na zajedničkoj konferenciji za novinare s Frkom-Petešićem, nije rekao niti riječ, Tezno nije ni spomenuo. Kao ni javnu ustanovu. Jedino je, ali u vrlo neodređenoj formi, kazao nešto o spomen-parku. Evo što je Penava istaknuo kao najvažnije što je bilo na Povjerenstvu.

Edukativni sadržaji

– Suština je zaključaka da se ide na jačanje institucionalnog, zakonodavnog okvira za utvrđivanje rada i kroz nastavni pristup, ali i kroz publiciranje, prezentaciju onoga što se dogodilo tolikim ljudima krajem 1944. i 1945. i 1946., što je i meritum rada Povjerenstva. Dubok je trag i ožiljak ogromnog broja žrtava koje je komunistički rukopis ostavio na području Republike Hrvatske, ali i šire, rekao je Penava. Doista nije jasno na što je mislio.

I Frka-Petešić je bio zakučast.

– Pozabavili smo se pitanjima senzibiliziranja javnost za te teme kroz možda neke edukativne sadržaje, s obzirom na to da je ta tema prisutna dosta vremena u našem društvu i tome treba pristupiti s određenim pijetetom, rekao je Frka-Petešić.

A, ovo je Penava izjavio o spomen-parku.

– Druga je stvar u velikoj mjeri povezana s prvom, na tragu je sugeriranja Vladi da se dobro promisli i jedna opcija stvaranja memorijalnog mjesta, spomen-područja, spomen-parka, kakav god će naziv biti, kazao je predsjednik DP-a.

Kasnije su ga novinari pitali što znači jačanje institucionalnog okvira, hoće li se možda osnovati neka institucija. Penava je dugačko odgovarao, ali nije rekao doslovno ništa što bi se moglo shvatiti kao odgovor na to pitanje.