Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) u prilično dramatičnom priopćenju obavijestila je javnost da je socijalnim partnerima, Vladi i sindikatima, uputila poziv da se hitno prione izmjenama Zakona o radu i da se u tom aktu koji regulira odnose između poslodavca i radnika uvede odredba o izvanrednom stanju kako bi se poslodavcima olakšalo uređenje materijalnih prava radnika za trajanja krize.

Poslodavci su u svom priopćenju jučer ujutro ponovo spominjali lakše otpuštanje i mogućnost promjena u ugovoru o radu, no kad su popodne došli na sjednicu Gospodarsko-socijalnog vijeća, koje je jedino i najbolje mjesto za razgovor o izmjenama radnog zakonodavstva, tu temu u četiri sata nisu otvorili. Razgovaralo se tek o tome kako primjenjivati Vladine mjere u ponovnom pokretanju gospodarstva, barem onog dijela kojem je ponovo dopušten rad, te o Nacionalnom programu reformi koji bi Vlada trebala donijeti u četvrtak.

Izvanredne okolnosti

Ono što se ujutro činilo nužnim i neodgodivim potezom za spas gospodarstva, popodne više nije bilo jedna od tema na sastanku poslodavca, sindikata i Vlade. Moguće da je Vlada poučena negativnim reakcijama na otkriće iz ožujka da se razgovara o suspendiranju odredbe Zakona o radu, odlučila u startu ugasiti tu ideju, posebice ako se sprema na izbore u sljedećim mjesecima. Uz to, Vlada ustrajno odbija u bilo kojem aktu proglasiti izvanredno stanje u državi, pa bi zbilja nezgrapno izgledalo da to sada učini po zagovoru HUP-a. Iz HUP-a su još ujutro poručivali kako je u uvjetima neizvjesnosti oko pokretanja gospodarstva, pa i prijetnji novog vala epidemije, za mnoge kompanije pred izazovima kako zadržati radna mjesta i osigurati uvjete za nastavak poslovanja proglašavanje izvanrednog stanja najbolje rješenje, koje bi omogućilo bi se lakše uređuju materijalna prava radnika.

– HUP traži da se na jednostavniji način uredi područje materijalnih obveza poslodavca prema radnicima u uvjetima smanjene poslovne aktivnosti, odnosno izvanrednim okolnostima. No isto tako, moramo biti svjesni da postojeći Zakon o radu i prije ove krize nije odražavao niti pratio nove oblike rada. »Prisilno« brza digitalizacija i rad od kuće uslijed pandemije samo su dodatno argumentirali što HUP više godina ukazuje. Radno zakonodavstvo, povrh izvanrednih okolnosti, mora pojednostaviti administrativna rješenja kod sklapanja ugovora o radu, prijavljivanja radnika, evidencija radnog vremena, promjene poslova i mjesta rada, evidentiranja učinaka. Potrebno je bolje definirati rad na izdvojenom mjestu rada, mogućnost jednostavnijeg zapošljavanja, ali i raskida ugovora o radu, što je posebno važno za male i mikro tvrtke čija opstojnost ovisi o doprinosu svakog zaposlenika, izjava je direktora HUP-a Davora Majetića koja je proslijeđena iz te udruge.

Međutim, nakon što je sastanak završio, predstavnici sve tri strane isticali su kako se o ZOR-u nije razgovaralo, te da je puno više zanimanja izazvao način na koji se provodi ponovno pokretanje gospodarstva, a prijepori su bili izraženi po pitanju zabrane rada trgovina nedjeljom, koja će se, prema odluci Nacionalnog stožera Civilne zaštite prvi put primjenjivati od sljedeće nedjelje.

Priznao je to i predsjednik GSV-a Ivan Mišetić, otkrivajući da nitko nije ni spomenuo izmjene ZOR-a, ali da se zato puno više inzistiralo na pojašnjenjima oko početka rada škola, o radnom vremenu, o radu nedjeljom, da su na neka pitanja dobili pune, na neka djelomične odgovore, a na neka pitanja tek čekaju odgovore.

– Najveći dio prijepora, na generalnoj razini, postoji oko rada nedjeljom. Upitno je jesmo li zadovoljni obrazloženjem potrebe početka škole od prvog do četvrtog razreda od 11. svibnja. Nacionalne zdravstvene vlasti još nisu definirale kako će se ta škola odvijati, pojasnio je Mišetić.

Različiti pogledi

Na pitanje hoće li se uskoro ipak na stol staviti tema lakšeg otpuštanja i zapošljavanja radnika, Mišetić je odgovorio da je tema fleksibilnosti Zakona o radu vječna tema GSV-a, dodajući da poslodavci od toga neće odustati, kao što sindikati neće odustati od svog stava.

– Nama je strpljivo čekati razvoj situacije u budućnosti, poručio je Mišetić.

I ministar rada i mirovinskog sustava Josip Aladrović tvrdi da se razgovaralo samo o Nacionalnom programu reformi i o mjerama koje definiraju gospodarske aktivnosti u periodu do 11. svibnja, te da se najviše raspravljalo kako će se tehnički provoditi mjere. On tvrdi da je na sastanku primijetio visok stupanj međusobnog razumijevanja socijalnih partnera, iako uvijek postoje teme u kojima su pogledi različiti. Što se tiče zatvaranja trgovina nedjeljom, koje nije najbolje sjelo dijelu poduzetnika, Aladrović je kazao da je do te mjere došlo iz epidemioloških razloga.

– Sve su mjere vezane za zdravstvenu situaciju, s te strane sve su mjere povremene i mogu se mijenjati sukladno epidemiološkoj situaciji, a procjena je da će se s jednim slobodnim danom u tjednu ona moći kontrolirati, kazao je Aladrović. Što se tiče izmjena ZOR-a, Aladrović je neodređeno rekao da je taj zakon neiscrpna tema bilo kojih razgovora sa socijalnim partnerima.

– Kako je krenula ova kriza s koronavirusom, tako su se pojavile razne spekulacije o izmjenama ZOR-a. Ono što mogu sada reći je da nismo pokretali tu temu i nismo o tome razgovarali. Ako bilo tko od socijalnih partnera nametne tu temu, o njoj ćemo razgovarati, najavio je Aladrović.