“Hrvatski šport pridonio je prepoznatljivosti Hrvatske na globalnoj razini. Ujedno je rastuća gospodarska grana, a smatram da je izuzetno važan za odgoj i zdravlje mladih ljudi, jer gaji kompetititivnost i poštenje. Zbog toga je potrebno odlučno se obračunati s huliganizmom na športskim terenima te poticati izvrsnost u svim športovima.”

Ovo je sve što o sportu piše u programu sigurnog budućeg predsjednika HDZ-a Andreja Plenkovića. Ovakvim programom rada u oblasti sporta zasigurno će najzadovoljniji biti Zdravko Mamić, nogometni menadžer i prvog čovjek Dinama, koji ne skriva, nego naprotiv potencira svoju bliskost sa Hrvatskom demokratskom zajednicom, kao i sa predsjednicom države Kolindom Grabar Kitarović. U nizu točaka koje čine Plenkovićev program, njegovo deklarirano sljepilo pred problemima koji muče hrvatski sport, a koji su, između ostalog, rezultirali huliganskim ispadima hrvatskih navijača na Europskom nogometnom prvenstvu u Francuskoj, čini se najproblematičnijim.

Od politike koju je propagirao Tomislav Karamarko, Plenković odstupa u cijelom nizu područja. Primjerice, on navodi da HDZ “čvrsto ostaje pri Tuđmanovoj politici pomirbe, koja postavlja stvarivanje zajedničkih nacionalnih i društvenih ciljeva ispred političkih i ideoloških razlika”. Dakako, HDZ pri toj politici ne ostaje, nego joj se, eventualno, vraća, budući da je Tomislav Karamarko takozvanu politiku pomirbe javno ocjenjivao naivnom, uz tvrdnju da bi od nje i Tuđman sasvim sigurno odustao da je živ.

Zanimljiv je i Plenkovićev plan prema kojem “HDZ treba postati predvodnik u razvijanju najviših standarda unutarstranačke demokracije”, naročito imajući u vidu činjenicu da će upravo on, baš kao i njegov prethodnik, biti jedini kandidat na unutarstranačkim izborima po načelu jedan član – jedan glas, što, dakako, te izbore razotkriva kao prvorazredan politički apsurd.

Plenković, također, najavljuje izradu novog stranačkog statuta, usmjerenog “na veće sudjelovanje članova u formiranju stranačkih politika, snažnijem položaju Središnjeg odbora, razvijanju instituta unutarstranačkog referenduma, stvaranju preduvjeta za elektroničko glasovanje te daljnjem jačanju modela izbora za dužnosnike po načelu jedan član – jedan glas.

Kao važan element svog programa budući HDZ-ov predsjednik ističe uspostavu “transparentnog i učinkovitog sustava javne nabave”, što istodobno smara i snažnom antikorupcijskom mjerom. Zalaže se za “funkcionalnu i fiskalnu decentralizaciju, sa županijama kao središnjom razinom i povijesnim oblikom teritorijalnog ustroja”.

Govoreći o suradnji sa vjerskim zajednicama, Plenković navodi da će HDZ poticati konstruktivan dijalog sa svim vjerskim zajednicama, poštujući načelo odvojenosti Crkve i države. Izdvaja suradnju sa Katoličkom crkvom, a kao temelj suradnje navodi ugovore Hrvatske sa Svetom Stolicom.

Naročito je zanimljiv dio koji govori o suradnji s predstavnicima nacionalnih manjina, pri kojoj je, naglašava, potrebno razvijati razumijevanje i solidarnost radi pune zaštite manjinskih prava, odnosno dio o suradnji sa nevladinim organizacijama, koje naziva “važnim čimbenikom svakog demokratskog društva, čijem razvoju pridonose”.

– Stoga njihovo djelovanje treba poticati, a državna tijela s njima trebaju ostvariti kvalitetnu suradnju, pri čemu dodjeljivanje proračunske potpore mora biti neovisno od političko-ideoloških kriterija, navodi u svom programu Plenković.

Podsjetimo, kroz minulih nekoliko mjeseci najistaknutiji HDZ-ovi dužnosnici, naročito Milijan Brkić i Zlatko Hasanbegović, suradnju sa manjinskim zajdnicama i civilnim društvom sveli su na brutalne verbalne i ine obračune. Zlatko se Hasanbegović naročito istaknuo u uništavanju neprofitnih medija, dok Plenković medije u programu naziva “važnim dijelom kreativnih industrija, iznimno važnima za razvoj demokratskih i pluralnih društava”, zbog čega treba “razvijati politike koje će poticati pluralizam, profesionalnost i raznolikost medija te inzistirati na poštovanju medijskih sloboda”.

Ukratko, sve ono po čemu je Hasanbegović gazio, Plenković obećava uskrnsnuti, dok u isto vrijeme samog Hasanbegovića naziva intelektualcem s jasnim i čvrstim stavovima iza kojeg je uspješna znanstvena karijera.

– On je sigurno jedan od članova HDZ-a koji može na parlamentarnim izborima privući velik broj birača, rekao je, podsjetimo, o tehničkom ministru kulture budući šef HDZ-a.

U dijelu programa koji govori o sigurnosti, Plenković zagovara “odlučnu i pravednu kaznenu politiku”, “beskompromisnu borbu protiv korupcije u svim sektorima i na svim razinama”, naglašavajući pritom i prijetnju terorizmom, odnosno potrebu snažnije suradnje obavještajnih i sigurnosnih službi”.

Dio programa posvećen je i “migracijskom pritisku na Europu”, gdje se zaziva solidarnost i empatija prema izbjeglicama i migrantima, “uz puno poštivanje nacionalnih propisa, pravne stečevine EU i međunarodnog prava”.

Na koncu, govoreći o vanjskoj politici, Plenković napominje da je Hrvatska jedina članica EU koja ima dunavsku i jadransku, odnosno mediteransku dimenziju, zbog čega se, smatra, treba “jasnije pozicionirati kao glavni partner prema državama u svom susjedstvu”. Također, ističe da je potrevbno “dodatno osnažiti srednjoeuropsku dimenziju Hrvatske”, dok na vrh vanjskopolitičkih prioriteta, naglašava, moraju biti odnosi s ključnim europskim i globalnim silama, a posebno sa SAD-om”.