Kako će u pandemiji koronavirusa, koja od početka godine potresa cijeli svijet, mijenja brojne navike i dosad je odnijela više od milijun ljudskih života, izgledati epidemija gripe koja na sjevernoj hemisferi počinje krajem godine i vrhunac postiže početkom sljedeće, pitanje je bez konkretnog odgovora. Podaci s južne hemisfere gdje se sezona gripe bliži kraju, bilježeći izuzetno mali broj zaraženih i umrlih od gripe, dijelom se pripisuju protuepidemijskim mjerama koje su u prevenciji širenja koronavirusa postali svojevrsna norma ponašanja.

​No stručnjaci su i dalje vrlo oprezni u njihovoj interpretaciji, posebno kad se uzme u obzir da će se u jednom trenutku u cirkulaciji naći virusi sličnih kliničkih slika, koji posebno ugrožavaju rizičnu populaciju i potvrđeno je da se istovremeno može biti zaražen i koronavirusom, kao i virusom gripe.

​Dva virusa

– Protuepidemijske mjere sigurno imaju i utjecaj na smanjenje broja zaraženih gripom na južnoj hemisferi. Ako nosimo masku, održavamo higijenu ruku i razmak, sigurno smo smanjili i širenje gripe. Dobro je ako je tako, jer postoji velika bojazan da će nam se dva virusa javiti istovremeno. Naime, pokazalo se da je moguće, molekularnim postupcima (PCR-om) detektirati oba virusa u istog domaćina. No, ne znamo još na koji način ta dva virusa djeluju zajedno, je li jedan samo prisutan i ne izaziva infekciju, već to čini onaj drugi, pojačavaju li se ili jedan sprječava djelovanje drugog, na sve to još uvijek nemamo odgovore. Znamo da se neki virusi mogu javljati zajedno i mogu utjecati na težinu bolesti, poput virusa HIV-a i virusa hepatitisa. Kod nekih drugih virusa primijećeno je da jedan oslabljuje drugog i ne dozvoljava mu da uspostavi infekciju. Već se sad razmišlja o dijagnostici oba virusa, postoje testovi gdje se istovremeno mogu otkriti različiti virusi pa čak i bakterije, objašnjava prof. dr. Maja Abram, predstojnica Katedre za mikrobiologiju i parazitologiju na Medicinskom fakultetu u Rijeci i predstojnica Kliničkog zavoda za kliničku mikrobiologiju u Kliničkom bolničkom centru Rijeka.

Koinfekciju, dakle istovremeno djelovanje dvaju virusa, treba razlikovati od superinfekcija koja se javlja kad bolesnik ima jednu bolest, a na nju se nadoveže neka druga, nova bolest. Kod gripe je poznato da bolesnik može dobiti tešku upalu pluća koja oslabi imunološki sustav i na što se nadovezuju bakterijske infekcije.

– Još uvijek ne znamo puno o time što se događa kad se gripa i koronavirus pojave istovremeno. S obzirom na to da oba virusa napadaju respiratorni sustav, ostaje pitanje hoće li djelovati zajedno jače ili će jedan drugoga sprječavati. Nemamo ni dovoljno znanstvenih podataka da bismo mogli točno reći što bi se dogodilo osobi koja je u jednoj sezoni preboljela gripu i zarazi se nakon toga i koronavirusom. Puno toga kao što vidimo iz dosadašnjih slučajeva ovisi o stanju domaćina i njegovom imunološkom sustavu, smatra Abram.

​Lijekovi za gripu

Kako kaže, gripa nam je na neki način poznata i u pravilu je se manje bojimo nego kad se pojave novi virus. Gripa je zadnji put u općoj percepciji predstavljala prijetnju prije više od deset godina, u epidemiji tzv. svinjske gripe. Danas za infekciju virusom gripe na raspolaganju imamo i lijekove koji se mogu primijeniti za liječenje kada se daju na vrijeme.

– Taj nešto manji strah možda je jedan od razloga zbog kojeg se ne cijepimo protiv gripe tako često. Koronavirus nam je s druge strane potpuno nepoznat i bojimo ga se više. No, oba se virusa šire na sličan način, a ako netko ima teški oblik gripe, zadržava ga se u bolnici, a oni s teškim oblicima bolesti i u slučaju gripe završavaju na respiratoru. Dijagnostika gripe u početku epidemije je vrlo temeljita dok se ne vidi o kojem se tipu gripe radi, koji je u cirkulaciji. Nakon toga kad se javite liječniku u jeku epidemije s temperaturom od 40 stupnjeva računa se da je to gripa bez daljnje dijagnostike. Specifičnog lijeka za koronavirus nemamo, koriste se antivirusni lijekovi koji su prihvaćeni kao terapija, no to su lijekovi pripremljeni za neke druge bolesti koji su pokazali učinak i kod ove infekcije. Kod gripe se pak ciljano daje lijek oseltamivir koji blokira izlazak virusa iz inficirane stanice. Virus tako više ne može inficirati druge stanice i sprječava razvoj bolesti. To je i razlog zašto se uzimanje tog lijeka preporučuje u ranim fazama infekcije. Riječ je o specifičnom antivirusnom lijeku koji je krenuo u primjenu sa svinjskom gripom. Antibiotik ne liječi gripu i nema smisla ni da njime pokušavamo spriječiti neku posljedicu. Naime, bakterijske superinfekcije mogu biti najrazličitije, tako da prije nego što se pojave ni ne znate koji biste antibiotik dali, na što trebate djelovati, upozorava Abram.

Svojim studentima često kaže da svatko tko je jednom u životu imao gripu, dobro pamti kad je to bilo i upozorava kako gripu treba shvatiti ozbiljno i nikako je poistovjećivati s drugim sezonskim respiratornim infekcijama.

​Zablude oko cijepljenja

​Brojne su zablude i oko cijepljenja protiv gripe, no prema mišljenju Abram, nisu utemeljene na argumentima.

– Ljudi često kažu da su se razboljeli kad su se cijepili protiv gripe. Povišena temperatura doista može biti nuspojava cijepljenja, no to nije gripa. Također, može se javiti i neki drugi virus. Još jedna zabluda je kad se kaže – nikad se ne cijepim i nisam dobio gripu. Naravno da to može biti. No, možda su svi oko te osobe cijepljeni pa je osoba na neki način zaštićena. Sve to nisu dobri argumenti protiv cijepljenja jer nikad ne znate kad ćete dobiti virus gripe. Ljudi često brkaju virus gripe s drugim respiratornim infekcijama, no mislim da je svatko tko je jednom imao gripu vrlo dobro zna kada kad ju je prebolio, a onaj tko misli da ima gripu svake godine, taj se vara, ističe Abram.
Virus gripe, kako opisuje, ima sposobnost mijenjanja unutar jedne virusne čestice, ali isto tako ima sposobnost miješanja sa životinjskim virusima. Vrlo često to se dešava upravo u svinji koja je prijemčiva za životinjske i humane viruse, gdje može doći do izmjene genetskog materijala i nastati potpuno novi virus. Kad se pojavi nova čestica na koju nismo imuni, dolazi do većih epidemija pa i pandemija.

– Ako su to samo male izmjene unutar virusnih čestica onda mi ipak imamo neku vrstu imunosti – cijepili smo se, preboljeli neku gripu, što znači da neka imunost postoji. Primjerice, kod epidemije svinjske gripe obolijevali su mladi ljudi jer nisu bili u kontaktu s virusom, dok su stariji imali kontakte još sa španjolskom gripom i ipak su imali nekakvu zaštitu. I kod koronavirusa spominju se mutacije, no za vrijeme ove pandemije to nisu bile neke dramatične mutacije. Što je virus promjenjiviji, to je teže pronaći cjepivo. Kod gripe imamo različite tipove i podtipove, tako da gripa ima različite varijacije. Kakva će biti interakcija cjepiva protiv gripe i cjepiva protiv koronavirusa, ako dođe do njegove primjene? Sigurno će se klinički sve mogućnosti dobro proučiti prije nego što dođe do primjene cjepiva protiv koronavirusa. No, već danas imamo u praksi slučajeve u kojima dobivate više cjepiva u jednoj vakcini ili se cijepite s više različitih cjepiva u određenom vremenskom razdoblju. Teoretski, nakon određenog vremena nakon što smo se cijepili, možemo primiti i drugo cjepivo ili čak možemo primiti oba cjepiva istovremeno. U praksi se koriste različita kombinirana cjepiva tako da to nije ništa neobično. Sve ovisi o kakvim je cjepivima riječ i što će pokazati klinička istraživanja. Ni cjepivo za gripu ne djeluje isti dan, već se moraju razviti protutijela koja će se boriti protiv virusa. Uostalom i samo cjepivo protiv gripe je kombinirano, imamo četiri različita cjepiva u jednoj vakcini, zaključuje Abram.

Ista prevencija

U Hrvatskoj bi prema sadašnjim najavama cijepljenje protiv gripe trebalo početi polovinom ovoga mjeseca. Na raspolaganju će biti 590 tisuća doza cjepiva, a prednost će kao i ranijih godina imati rizične kategorije za koje je cijepljenje besplatno – stariji od 65 godina, kronični bolesnici i radnici u zdravstvu.

– Svake godine promoviramo cijepljenje protiv gripe, i to ne samo za rizične skupine koje su obuhvaćene programom besplatnog cijepljenja, već i za sve naše djelatnike u zdravstvu. Kada od gripe oboli netko tko se nalazi u rizičnoj skupini koja podrazumijeva čitav niz teških bolesti, ta je osoba potencijalno ugrožena u slučaju teške virusne infekcije, kakva gripa uostalom i jest. Taj se rizik od infekcije može smanjiti. Kao zdravstveno osoblje u kontaktu smo s ljudima i s rizičnim skupinama više nego neke druge profesije. Virus možemo dobiti, ali i prenijeti ga, poširiti. I za obranu od gripe vrijede sve one preventivne mjere koje spominjemo kad govorimo o koronavirusu: higijena ruku, pokrivanje nosa i ustiju, izbjegavanje masovnih okupljanja i držanje distance. No, za razliku od koronavirusa protiv kojeg nemamo cjepiva, kod gripe nam je ono na raspolaganju i ako postoji mogućnost da smanjimo rizik od stjecanja infekcija na najmanju moguću mjeru, onda bi to trebalo iskoristiti. Radnici u zdravstvu mogu se cijepiti na različite načine, kod svog obiteljskog liječnika u zavodima za javno zdravstvo ili u samoj ustanovi na radnom mjestu, pa nam i podaci o njihovoj procijepljenosti možda i nisu najtočniji. No, primijetili smo da nam procijepljenost polako raste. Iako još uvijek nismo zadovoljni procijepljenošću, ulažemo velik trud da te brojke porastu. Lani smo imali skok u procijepljenosti kad smo napravili kampanju unutar bolnice, a očekujemo da će ove godine taj odaziv biti još veći, poručuje Abram.

Manje gripe na južnoj hemisferi, ali manje testiranja

Prema riječima doc. dr. Đurđice Cekinović Grbeša s Klinike za infektivne bolesti u KBC-a Rijeka gripa i COVID-19 su infekcije dišnog sustava i kao takve se prezentiraju odgovarajućim simptomima kao što su povišena tjelesna temperatura, kataralni simptomi kao što su začepljen nos ili curenje iz nosa, grlobolja, kašalj, otežano disanje, bolovi u mišićima i zglobovima. No, svakako postoje i razlike između ovih dviju bolesti. Tako gripa ima kratku inkubaciju, a vrijeme od ulaska virusa u organizam do pojave simptoma u slučaju gripe traje od jednog do tri dana, počinje naglo visokom tjelesnom temperaturom, s vrijednostima i do 40°C uz izraženu glavobolju, bolove u mišićima i zglobovima, malaksalost i nerijetko mučninu. Bolesnik s gripom febrilan je u prosjeku četiri do šest dana nakon čega, ako ne dođe do komplikacija, počinje oporavak.

– COVID-19 ima nešto dulju inkubaciju, prosječno pet do sedam dana, a simptomi se razvijaju postupno, tjelesna temperatura ne doseže tako visoke vrijednosti kao kod gripe, opći simptomi su manje izraženi, a kliničkom slikom dominira neproduktivni kašalj. Nadalje, COVID-19 često je praćen poremećajem osjeta mirisa, sve do njegovog potpunog gubitka te poremećajem osjeta okusa, a što se ne vidi u bolesnika s gripom.

Također, bolesnici s COVID-19 tijekom prvog tjedna bolesti imaju blago izražene simptome, dok se teže kliničke slike razvijaju većinom u drugom tjednu bolesti. Oporavak od obje bolesti je relativno dug, a komplikacije kao što su superponirane bakterijske infekcije ili virusom posredovane upale mišića ili upale moždanog parenhima češće se viđaju kod bolesnika s gripom, dok je kod bolesnika s COVID-19 češće zatajenje funkcije pluća, tzv. ARDS. Svakako bih napomenula da su komplikacije obje bolesti češće u rizičnim skupinama bolesnika, a to su osobe starije životinje dobi, bolesnici s kroničnim oboljenjima srca i pluća, bolesnici s dijabetesom ili malignim bolestima. Rizičnim čimbenicima za razvoj komplikacija svakako treba pridodati i pretilost. Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u posljednje tri sezone gripe u Hrvatskoj broj prijavljenih slučajeva jest relativno konstantan, oko 60.000 godišnje, te i ove godine možemo očekivati slične brojke. Svakako ono što se primjećuje jest da sezona gripe počinje ranije, prošle godine prvi slučajevi su prijavljeni već u 45. tjednu 2019. godine, na što je svakako potrebno obratiti pozornost zbog pravovremenog početka cijepljenja. Što se tiče malog broja oboljelih u aktualnoj sezoni gripe na južnoj hemisferi, moram naglasiti da su Europski Centar za prevenciju i kontrolu bolesti (eCDC) i Svjetska zdravstvena organizacija izrazili zabrinutost zbog manjeg broja testiranja na gripu ove godine u većini zemalja južne hemisfere, upravo zbog aktualne pandemije COVID-19 te se podaci o manjem broju oboljelih moraju interpretirati s oprezom.

Ipak, smatra se da su protuepidemijske mjere u aktualnoj pandemiji doprinijele smanjenju širenja virusa gripe u populaciji, a što je i razumljivo, budući da je put prijenosa gripe i SARS-CoV-2 dominantno bliskim kontaktom sa zaraženom osobom ili udisanjem čestica zraka koje sadrže virus, objašnjava Cekinović Grbeša.