ZAGREB – Saborski Odbor za informiranje, informatizaciju i medije započeo je jučer s ispitivanjem kandidata za novog ravnatelja HRT-a. Nadzorni odbor HRT-a Odboru je pripustio 13 kandidata s valjanim prijavama, dok su tri prijave ocijenjene nevaljanima. U utorak je pred Odbor izašlo šest kandidata, dok će danas svoje programe predstaviti preostalih sedam, među kojima i oni koji su kroz medije apostrofirani kao favoriti, primjerice Anja Šovagović Despot, Dražen Rajković, Robert Šveb ili Dario Špelić.

Pravila su za sve ista, 20 minuta za zastupnička pitanja sročena na temelju iščitanih kandidatskih programa. Čast da bude prvi imao je Krešimir Ćosić koji je, kako reče, bio novinar HRT-a od 1994. do 2001. godine.

Međuljudski odnosi

Članove Odbora iznenadila je ideja da se količina politike u programu smanji, a poveća proizvodnja i popularizacije formata koje će promovirati manje znane hrvatske ljepote i vrijednosti. To bi, uvjeren je, pomoglo i turizmu, a onda i ostanku mladih u zemlji. Pače, Ćosić smatra da bi možda i Sabor mogao odrediti koliko će biti udio političkih, a koliko »životnih« tema u programu.

Gordana Grandov, bivša rukovoditeljica financija HRT-a, ukazala ja na činjenicu da HRT, za razliku od drugih europskih javnih televizija, nema javno objavljenih financijskih izvještaja. No, najveći problem, koji bi najprije trebalo riješiti, vidi u unutarnjim previranjima na HRT-u, u postojanju struja koje se međusobno mrze. Stoga i ne čudi što je na upit koji bi bili učinci njenog vođenja HRT-a, kazala: »Moja je nada da bih uspjela uspostaviti bolje međuljudske odnose.« Tad bi, vjeruje, sve bilo lakše.

Marijo Kraljević, zaposlenik HEP-a, iznenadio je onim dijelom svog programa u kojem predlaže da se marketing i marketinški prihodi praktički kroz godine ukinu. To mu se nametnulo kao potreba zbog, kako kaže, evidentnog problema pritiska velikih oglašivača, situacija gdje oglašivač s velikom količinom novca itekako, kako reče, može utjecati na objektivnost javno izgovorene riječi. Kraljević zagovara i drukčiji pristup novim korisnicima, mladima prije svega.

S najkraćim programom pred Odbor je došao Josip Krželj s Radio Splita. Zalaže se on i za funkcionalnu, bolju organizaciju HRT-a, pa će i proizvodnja biti bolja. Pritom se osloniti valja na vlastitu proizvodnju.

Pitanje bez odgovora

Ivo Kujundžić, urednik HRT-ova programa za Hrvate izvan Hrvatske, jednostavno želi promjene i povratak ugleda HRT-a. Pristojnost, uljuđenost, tolerancija, poštenje, uključivost te, dakako, bolji i kvalitetniji program, to su njegovi ciljevi. On je i taj koji smatra da plaća glavnog ravnatelja nikako ne smije biti veća od one premijera. Nije to samo zato što je, kako smatra, ravnateljski posao lakši od premijerskog, već su razlozi i moralne naravi. Ističe, naime, Kujundžić kako nije moralno da onaj s 25 tisuća kuna plaće govori išta o poslu kolegama s četiri, pet tisuća kuna dohotka.

Tjeran konstatacijom Nina Raspudića kako je najveća sramota HRT-a što ne pronosi u cijelosti saborske sjednice, Kujundžić je kazao da ih itekako treba prenositi. Na žalost, ostalo je bez odgovora pitanje Đurđice Klancir ima li saznanja da aktualna v.d. postava HRT-a pred izbor novog čelnog čovjeka korigira koeficijente odabranim urednicima.

Njiva bez ploda

Nikola Kristić, čovjek koji je 35 godina na HRT-u, imao je kratak uvod i u njemu moto i cilj: »Sve je dobro na HRT-u to je naša iluzija, a bit će dobro to je naša nada.« Treći je ovo put da se javlja na natječaj ove vrste, a ako je u prethodnim pokušajima bio, kako je kazao, poput glinenog goluba jer je sve unaprijed bilo odigrano, sada, prije svega, više vjeruje samom sebi. »Možda je došlo vrijeme da kompetencija, osobni habitus, bude odlučujući«, smatra Kristić. Tvrdi da u 18 godina pomaka nabolje nema, a sve zato jer »loša njiva ne daje ploda«. Cilj mu je vratiti na HRT pozitivnu energiju, jer »na negativnoj energiji ne može se graditi ništa temeljito i čvrsto.«