Zbog kupnje borbenih zrakoplova Hrvatska je odredila stalno povećanje vojnog proračunaProračun izrađuje u nepovoljnim okolnostima – Zdravko Marić / arhiva NL
Troškovi mirovina povećavaju se za 350 milijuna kuna jer povlaštene mirovine, najvećim dijelom braniteljske, rastu za deset posto. Uz to za oko 200 milijuna kuna rast će i ostali troškovi za pokrivanje braniteljskih prava. Vojni proračun rast će za 440 milijuna kuna
Hrvatska će ove godine ipak imati rebalans proračuna, a najznačanija promjena tiče se, kako je najavio ministar financija Zdravko Marić, smanjenja deficita. Za ovu je godinu planiran manjak državnog proračuna od 5,6 milijardi kuna (1,6 posto BDP-a), ali će se on spustiti ispod tri i pol milijarde kuna, odnosno ispod jedan posto BDP-a. Posljedica je to dobrih proračunskih prihoda, posebice od PDV-a koji je samo u srpnju donio milijardu kuna više nego lani, a u Ministarstvu financija tvrde da veća zarada neće značiti da je Vlada spremna popustiti i povećati državnu potrošnju. Posljedica će biti smanjenje minusa u javnim financijama, a samim time i zaduženja.
Hoće li doista Banski dvori ostati kod toga da se potrošnja može povećavati samo za saniranje posljedica prirodnih nepogoda, poput poplave u Zadru ili će pojedini ministri ipak uspjeti ishoditi nešto više novca za svoj resor tek treba vidjeti. O tome kako će izgledati rebalans ovogodišnjeg proračuna ovisit će umnogome i plan državnih financija za sljedeću godinu koji Ministarstvo financija želi raspraviti na Vladi do sredine studenoga.
Na kraju drugog tromjesečja ove godine hrvatski javni dug je, prema izvješću Eurostata, bio 287,25 milijardi kuna ili 81,9 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), što je za 12,8 milijardi ili 4,5 postotnih bodova manje nego u prvom tromjesečju. Po padu javnog duga na kvartalnoj razini, Hrvatska se našla na vodećem mjestu među svim članicama Europske unije (EU). No, iznos duga se u međuvremenu promijenio jer je država u srpnju izdala domaću obveznicu od šest milijardi kuna. Ministar Marić kazao je jučer da ti podaci Eurostata pokazuju da se trend smanjivanja udjela javnog duga u BDP-u nastavlja i u 2017. godini te očekuje da će javni dug do kraja godine biti na razini od otprilike 80 posto BDP-a. Kazao je da će se nastaviti smanjivati udjel javnog duga u BDP-u za 2,5 do tri postotna boda godišnje, što bi značilo da će se ispuniti Vladin program o smanjenju njegova udjela u BDP-u do 2020. ispod 75 posto.
»Dobre« brojke
Još od 2008. godine nijedan ministar financija nije pri izradi proračuna imao tako povoljne okolnosti, odnosno »dobre« brojke, no taj najvažniji dokument o državnim politikama koji neka vlada donosi, ministar Marić izrađuje u okolnostima koje za njega i nisu baš najpovoljnije. Iako je premijer Andrej Planković već jednom »za dlaku« spriječio Marićev opoziv u Saboru zbog slučaja Agrokor, sve što ministar financija radi u sjeni je propitivanja njegove uloge u tom koncernu, a neće lako popustiti ni pritisak oporbe koja je najavila da će još jednom već početkom studenoga tražiti njegov opoziv. Ima Marić, ne tako javnu, ali možda još i snažniju oporbu u HDZ-ovim redovima. U takvoj situaciji će teže odbijati i zahtjeve svojih ostalih kolega iz Vlade da se poveća novac za njihov resor.
Međutim, iz Ministarstva financija kažu da će se u izradi proračuna za sljedeću godinu držati smjernica koje je Vlada donijela prije malo više od četiri mjeseca, a to onda znači da će proračunski minus u sljedećoj godini morati ostati ispod jedan posto BDP-a, odnosno ispod četiri milijarde kuna.
U smjernicama je istaknut plan o rastu BDP-a od 2,8 posto, no naši sugovornici ističu da je moguće da on bude i nešto veći, ali sigurno neće ići iznad tri posto. Tvrde i da nisu zanemarili potencijalni učinak krize u Agrokoru pri izradi proračuna, ali ne vjeruju da će on biti takav da značajno ugrozi plan o rastu BDP-a, a time i plan o rastu prihoda.
No, rast će i državna potrošnja i to dijelom zbog zakonskih obveza koje Vlada ima, a dijelom zbog toga što je sama donijela političke odluke da će izdvajati više novca za branitelje i vojsku. Prema smjernicama država bi u sljedećoj godini trebala potrošiti oko pet milijardi kuna više nego u ovoj godini, odnosno rashodi bi se popeli na oko 133 milijarde kuna.
Plaće zaposlenih
Tako će zbog povećanja mirovina, odnosno usklađivanja koje predviđa zakon, te povećanja broja umirovljenika u sljedećoj godini trošak njihove isplate biti veći za milijardu kuna. Uz to se troškovi isplate mirovina povećavaju za 350 milijuna kuna jer povlaštene mirovine, najvećim dijelom braniteljske, ali i saborske, te pripadnika NOB-a ili Domovinske vojske, veće od pet tisuća kuna rastu za deset posto. To znači da će godišnji trošak mirovina biti veći od 39 milijardi kuna i da će u 2019. godini najvjerojatnije dosegnuti 40 milijardi kuna. Uz to za oko 200 milijuna kuna rast će i ostali troškovi, mimo mirovina, za pokrivanje ostalih braniteljskih prava koje donosi novi zakon.
Vlada je odlukom da Hrvatska kupi vojne zrakoplove odredila i stalno povećanje vojnog proračuna u sljedećem razdoblju. Nagodinu će on rasti, prema prijedlogu iz smjernica, za 440 milijuna kuna, od čega je za prvu ruku 350 milijuna kuna predviđeno za kupnju aviona. No, ovisno o tome kakav će posao nakon zaključenja natječaja sklopiti MORH, ovisit će i godišnji trošak nabave aviona, no u sljedećim godinama bit će riječ o milijardama kuna. Iako će i trošak plaća zaposlenih u državnom i javnom sektoru porasti za oko 600 milijuna kuna, tužbe koje su podnijeli zaposleni zbog nepoštovanja ugovora o povećanju plaća u javnom sektoru mogle bi srušiti proračunsku konstrukciju. Jednako tako, javnim financijama prijeti i odluka arbitraže u Washingtonu u sporu s MOL-om vrijedna nekoliko milijardi kuna.
