ZAGREB  Novi pravilnik o dopunskom radu liječnika u privatnim klinikama, što ga je u javnu raspravu uputio ministar zdravlja Dario Nakić, potpuno će liberalizirati rad liječnika »u fušu«. Potezom koji Nakić pravda željom da liječnike zadrži u Hrvatskoj, odnosi javnog i privatnog zdravstvenog sektora vraćaju se praksi iz 90-tih, kada je privatno radio tko je htio. Odobrenje za privatni rad izdavat će ravnatelji bolnica, a za takvo odobrenje neće trebati ispuniti nikakve posebne uvjete, već samo »uredno« odraditi svoj dnevni posao u bolnici. 

Stroža kontrola

Još uvijek važeći Vargin pravilnik o dopunskom radu precizno je definirao za koliko liječnik mora »prebaciti« normu da bi mogao raditi privatno, a u novome nisu propisana baš nikakva mjerila, osim da zdravstveni radnik mora »uredno izvršavati svoje obveze iz radnog odnosa i imati odobrenje za dopunski rad«. Odobrenje se izdaje na godinu dana, a ako inspekcija ili poslodavac utvrde da je zdravstveni radnik radio privatno bez odobrenja ili nije izvršavao svoje obveze na radnom mjestu, imat će zabranu takvog rada na dvije godine. 

Za dublje džepove

Nakić je jučer objasnio da se pravilnik ne odnosi samo na privatne klinike, nego će liječnici raditi i u drugim bolnicama gdje nedostaje kadra, a najavio je i strožu kontrolu takvog rada. Nakićev pravilnik liječnici pozdravljaju, a pacijenti strahuju od povratka uhodane prakse u kojoj liječnik pacijenta poziva u svoju privatnu kliniku, gdje će sve pretrage obaviti brže i na jednom mjestu. Naravno, uz plaćanje. Iz udruga pacijenata tvrde da će ovaj Nakićev potez imati pogubne posljedice po javno zdravstvo.  

– Ako se liječnici angažiraju u radu kod privatnika, pitanje je koliko će imati energije i snage raditi na osnovnom poslu u javnoj bolnici. Zdravstvena usluga će patiti, što je za pacijente krajnje nepovoljno – ocjenjuje Ivica Belina, predsjednik Koalicije udruga u zdravstvu (KUZ). Teško da liječnik koji radi puno radno vrijeme i odrađuje dežurstva, može još raditi i privatno da se to ne odrazi na njegovu kvalitetu, smatra Belina.

 U to je uvjeren i Stjepan Topolnjak, predsjednik Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi. 

– Liječnici se žale da im je teško raditi prekovremeno, a kako će onda raditi kod privatnika? I oni se moraju odmoriti, a sigurno neće ako rade popodne za ekstraprofit – upozorava Topolnjak. Mogućnost rada kod privatnika odrazit će se, tvrdi, na kvalitetu bolničke usluge, a pacijente preusmjeriti u privatne ambulante. Dodaje, međutim, da većina građana nema novca pa će to moći samo oni dubljeg džepa. »To je lakrdija, javno zdravstvo mora se odvojiti od privatnog«, poručuje Topolnjak. 

Privatnicima jeftinije

Jedna od posljedica bit će, upozoravaju pacijenti, punjenje proračuna privatnih klinika. 

– Nažalost, odvlačenje pacijenata u privatne klinike se događa, a sad će se događati češće i više. Ide se na to da se pacijente skrene u privatne bolnice – tvrdi Belina. Iz HUBOL-a odbacuju kritike i tvrde da se liječnici ne ponašaju tako.

–  Sve što se može, mora se zbrinuti u državnom sektoru. Premještanje bolesnika iz državnog u privatni sektor apsolutno je neprihvatljivo i protivi se pravilima struke – ističe Ada Barić, predsjednica HUBOL-a. Savjesni liječnici neće tako postupati, a oni drugi radit će to neovisno o pravilniku, dodaje. 

Nakićev će pravilnik povećati liste čekanja i otvoriti prostor za korupciju, smatra njegov prethodnik Siniša Varga. 

– Prema indeksu kvalitete zdravstvene zaštite EHCI, u 2015. je značajno smanjena korupcija u zdravstvu, jer nije bilo razloga preusmjeravati pacijente u privatne ordinacije ili naplaćivati uslugu u bolnici. Sve je bilo dostupno – navodi Varga. 

Privatnicima je, kaže, jeftinije raditi s radnom snagom iz bolnica nego zaposliti vlastite liječnike, a znakovito je, dodaje, da je Nakić odabrao politiku HUBOL-a, umjesto HDZ-ovog programa gdje se obećavala zabrana privatnog rada. 

– Zanimljivo je i da je premijer Orešković najavio da će se u javnom sektoru mjeriti učinkovitost i rad, a ovo ide u drugu krajnost – ocjenjuje Varga.