ZAGREB – Kukuriku koalicija ipak će prije kraja sadašnjeg saziva Sabora pokušati izabrati trinaestog suca Ustavnog suda, koji nedostaje još od 2011. godine, a kandidat je bivši glavni državni odvjetnik Mladen Bajić. Izvor u SDP-u potvrdio nam je da je s njim već obavljen razgovor i da je on prihvati ideju premijera Zorana Milanovića da se kandidira za to upražnjeno mjesto.

– Objektivno, Bajić ima sve potrebne reference. Pravno znanje mu je neosporno, a k tome je i kao glavni državni odvjetnik značajno pridonio uspjehu hrvatskih pristupnih pregovora. Sve ga to kvalificira za ustavnog suca, jednog dana možda i za predsjednika Ustavnog suda, rekao nam je naš sugovornik iz SDP-a. Iduće godine završavaju mandati šest ustavnih sudaca, među njima i predsjednici Jasni Omejec. Ali, kako im mandati mogu biti produljeni za još šest mjeseci, posao izbora njihovih zamjenika bit će jedna od prvih zadaća novog saziva parlamenta. Ustavni sud predsjednika bira tajnim glasovanjem, većinom glasova svih sudaca i to na četiri godine. No, za Bajića je to ipak daleka budućnost, jer pred njim je tek tajno glasovanje u Saboru, a nužna mu je podrška najmanje dvije trećine zastupnika. Tu je većinu moguće osigurati i bez HDZ-a, kad bi svi ostali zastupnici glasovali za Bajića.

– Svi će zastupnici imati priliku dati svoj glas Bajiću, pa tako, naravno, i HDZ-ovi. Zanima nas, međutim, i kakav će stav prema Bajiću HDZ zauzeti kao stranka. Hoće li biti protiv zato što ih je optužio za stjecanje nepripadajuće materijalne koristi, zbog čega su nepravomoćno osuđeni? Moguće. Kad smo izašli s prijedlogom uvođenja preferencijalnog glasovanja i u izborima za Sabor, HDZ se tome usprotivio, premda gotovo cijela javnost to podupire. Ako odbiju i Bajića, ispast će da je HDZ protiv apsolutno svega. A nikako se ne bi moglo reći da je Bajić blizak SDP-u, on je pripremio i procesuiranje Marine Lovrić Merzel i Željka Sabe, ističe SDP-ov dužnosnik.

Moglo bi se, dakle, zaključiti da u Milanovićevoj stranci ne namjeravaju trošiti vrijeme na nagovaranje HDZ-a da pristanu na prijedlog da Bajić popuni Ustavni sud, koji već dugo ima parni broj članova. Bajićeva kandidatura bit će poslana u saborsku proceduru, a na Tomislavu Karamarku je da se odredi prema toj činjenici. Poznato je da aktualni predsjednik HDZ-a kao ministar unutarnjih poslova nije bio u dobrim odnosima s Bajićem, koji je tada bio na čelo DORH-a. Policija je čak pratila Bajića, sumnjičeći ga da on pušta u javnost informacije o tekućim istragama. Iz HDZ-a često stižu tvrdnje da je upravo Bajić donio Kukuriku koaliciji pobjedu na zadnjim parlamentarnim izborima. 

No, niti Milanović i Bajić nikad nisu bili prisni. Dapače. Dok je SDP bio u oporbi, Milanović je oštro kritizirao Bajića zbog neunčinkovitosti Državnog odvjetništva u borbi protiv korupcije i njegove pretjerane vezanosti uz izvršnu, HDZ-ovu vlast. Kad je na proljeće ove godine Bajiću istekao treći uzastopni četverogodišnji mandat, htio je ostati na dužnosti glavnog državnog odvjetnika, no Milanović se odlučio za Dinka Cvitana. Stoga se Milanović i Bajić nisu rastali u sreći i veselju.  Međutim, pola godine kasnije Milanović mu je ponudio odlazak u Ustavni sud, sa čim se Bajić, čini se, složio. Na redu su sada zatupnici.