Pretpostavlja se da će vaučeri obuhvatiti i instrukcije, kao i kućanske poslove i popravke koji se najčešće obavljaju »u fušu«
ZAGREB Suzbijanje rada na crno u poljoprivredi, uvođenjem vaučera kojima poslodavac »kupuje« staž i socijalno za sezonske radnike u toj djelatnosti, uskoro bi se moglo primijeniti na daleko širi krug radno-sposobnog stanovništva.
Naime, novim Zakonom o privremenim i povremenim poslovima, kako se da iščitati iz teza objavljenih na mrežnim stranicama ministarstva rada i mirovinskog sustava, vaučeri bi mogli postati oružje borbe protiv visoke nezaposlenosti.
Dugo bez posla
Ciljevi su, naime, rješiti problem visoke nezaposlenosti mladih, kao i dugotrajne nezaposlenosti i nezaposlenosti starije radne snage, ali i smanjiti udio sive ekonomije.
25 – 45% udio je sive ekonomije u domaćem BDP-u
Udio sive ekonomije u domaćem BDP-u kreće se od 25 do čak 40 posto, prema procjenama Europske komisije. Bez obzira koja od tih brojki bila bliža istini, činjenica je da je riječ o visokim postocima. No, u sivoj zoni ne rade samo nezaposlene osobe, već i zaposleni. Tako, podaci ministarstva rada i mirovinskog sustava kazuju kako je u zadnje četiri godine došlo do osjetnog rasta udjela zaposlenih u neslužbenom gospodarstvu.
Nešto više od 44 posto registriranih nezaposlenih osoba na razini prošle godine, prema podacima ministarstva rada i mirovinskog sustava, dugotrajno su nezaposlenene osobe. Pritom, većina dugotrajno nezaposlenih što znači da su u evidenciji burze godinu ili više dana ima srednjoškolsko obrazovanje (58,3 posto).
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, udio dugotrajno nezaposlenih u ukupnoj radnoj snazi u Hrvatskoj je 2011. iznosio 8,6 posto dok je na razini Europske unije taj udio 4,1 posto. Na određeno vrijeme radilo je prosječno 10,8 posto ukupno zaposlenih u zemlji, dok je udio radnika s radnim vremenom kraćim od punog radnog vremena bio 10,25 posto. Zakon propisuje da radni tjedan traje 40 sati, a prema podacima DZS u 2011. godini prosječno tjedno puno radno vrijeme bilo je 41,05 sati. Radnici koji su radili kraće od punog radnog vremena, prosječno su tjedno radili 19,3 sata.
Prema starosti u grupaciji dugotrajno nezaposlenih najzastupljeniji su radnici u dobi od 55 do 59 godina s udjelom od 17,3 posto. Prema radnom iskustvu, pak, najzastupljeniji su oni koji nikada službeno nisu radili, odnosno radnog iskustva nemaju (16,9 posto). Kada je, pak, riječ o mladima do 29 godina života, oni su lani u ukupnoj nezaposlenosti zauzimali udio od 33,1 posto.
Ozakonjenje rada
Njihovo djelomično uključivanje na tržište rada trebalo bi omogućiti novim zakonom o povremenim i privremenim proslovima. Naime, do konca lipnja traje savjetovanje o Nacrtu prijedloga iskaza o procjeni učinaka prijedloga Zakona o povremenim i privremenim poslovima.
Nova zakonska rješenja zasigurno će izazvati velike polemike među socijalnim partnerima ponajprije zbog činjenice da bi ozakonjenje poslova male vrijednosti naizgled rješilo problem nezaposlenosti, ali i stvorilo značajnu kategoriju potplaćenih radnika.
Naime, takvo rješavanje problema podsjeća na projekt takozvanog »malo dela« koji u susjednoj Sloveniji nije prošao. Takozvani mali poslovi, primjerice, u Njemačkoj su izazvali velike polemike jer su s jedne strane smanjili nezaposlenost, a na drugoj strani povećali socijalne razlike, odnosno stvorili grupaciju radnika koji rade, ali ne zarađuju dovoljno da bi podmirili sve potrebe.
