U akciji spašavanja smrekovih nasada od potkornjaka bolje će proći oni vlasnici šuma koji su upisani u Upisnik šumoposjednika. Naime, oni ostvaruju pravo na naknadu sukladno Pravilniku o postupku za ostvarivanje prava na sredstva iz naknade za korištenje općekorisnih funkcija šuma za izvršene radove u šumama. Upis u Upisnik šumoposjednika obavlja se na temelju Pravilnika o Upisniku šumoposjednika, zahtjev za doznaku podnosi se u uredima Savjetodavne službe u Delnicama i Tršću.

Zaštitne mjere

Neposredno po pojavi potkornjaka Hrvatske šume reagirale su zaštitnim mjerama, ponajprije sječom koja je praktično jedini efikasan način, na područjima državnih šuma o kojima brinu, ali ne i na privatnim šumama gdje nemaju ingerenciju. Vremenom je to postajalo sve veći problem jer se potkornjak uglavnom nesmetano širio po privatnim šumama ugrožavajući već sanirana područja i prijeteći daljnjim širenjem zaraze koja dovodi do sušenja smreke.

Naredbom objavljenom 11. studenog praktično se nalaže onim goranskim šumoposjednicima čije se šume nalaze u zaraženom području da su dužni početi provođenje mjera zaštite šuma za sprječavanje širenja i suzbijanje potkornjaka i to u roku 30 dana od dana stupanja odredbe na snagu. Konkretno to znači da je svaki šumoposjednik na čijem se području nalaze nasadi zaraženih stabala dužan Savjetodavnoj službi koja ima ispostave u Delnicama i Tršću podnijeti zahtjev za doznaku stabala i to najkasnije do 12. prosinca.

Ne reagiraju li privatni vlasnici šuma na taj način, Ministarstvo poljoprivrede će za njihovu provedbu ovlastiti pravnu osobu sukladno Zakonu o šumama, a mjere će se provesti na teret šumoposjednika. U slučaju pak da vlasnici šuma na zaraženom području ne započnu provedbu mjera u roku i to stoga jer su, primjerice, odsutni, nepoznato im je boravište ili su u pitanju neriješenim imovinskopravni odnosi, ovlasti provedbe spomenute Naredbe prenose se na goranske načelnike i gradonačelnike, odnosno župana, koji su ovlašteni uspostaviti privremeno upravljanje tim šumama u skladu sa zakonom, ističu iz Ministarstva.

– U borbi protiv širenja potkornjaka moramo biti složni i surađivati kako bismo sačuvali naše šume od toga opasnog nametnika. Iako to u ovom slučaju znači da moramo posjeći sva zaražena stabla, za budućnost naših šuma to znači spas i odgovorno gospodarenje. Pozivam sve šumoposjednike na suradnju – poručio je ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić u izjavi za Hinu, a za naš list Goran Šoštarić, viši stručni savjetnik za šume šumoposjednika, rekao je kako nakon podnošenja zahtjeva za doznaku šumoposjednici sami moraju organizirati provođenje svih propisanih mjera.

Ima dovoljno vremena

– Sve te poslove, ako su u mogućnosti, šumoposjednici mogu realizirati i sami, ali ako to nisu u stanju, onda je najjednostavniji način da angažiraju licenciranog izvođača koji potom brine o rušenju i odvozu srušenih stabala koja nikako ne smiju ostati na tom području jer bi se iz njih nametnik širio dalje. Bitno je istaknuti da angažiranje licenciranih izvođača ne znači da već u tom trenutku šumoposjednici moraju imati novac za njihovu isplatu. Naime, isplata će se vršiti od zarade tih srušenih stabala koja bi trebala pokriti sve troškove. Na onim područjima gdje je vlasnik nepoznat, ići će se sustavom sekvestracije, odnosno župan, gradonačelnik ili načelnik lokalne samouprave naložit će rušenje koje će potom provesti oni licencirani izvođači koje ta lokalna samouprava angažira – rekao je Šoštarić koji smatra da je naredba mogla doći ranije, ali da još uvijek ima dovoljno vremena za pravu reakciju.

– Preko zime se treba što bolje pripremiti te u rano proljeće krenuti masovno i jako, sa što više radnika i mehanizacije, kako bi prije no što temperatura dostigne 20 stupnjeva, što pogoduju nametniku, riješili svu zaraženu šumu i posječene smreke otpremili s ovog područja kako bismo spriječili daljnje širenje zaraze – rekao je Šoštarić.