"Sporni" stav Tomislava Sokola

HDZ Zlati Đurđević zamjera stav o lexu Perković, a u dlaku isti imao je i njihov eurozastupnik. Razgovarali smo s njim o tome

Dražen Ciglenečki

Petar Glebov/ Patrik Macek PIXSELL

Petar Glebov/ Patrik Macek PIXSELL

U članku koji se bavi problemima implementacije europskog uhidbenog naloga u Hrvatskoj, Tomislav Sokol je prije šest godina zastupao mišljenje kao Zlata Đurđević, a u njemu se i poziva na nju, i to kad izražava protivljenje lex Perković.



ZAGREB Zlata Đurđević, kandidatkinja predsjednika Zorana Milanovića za predsjednicu Vrhovnog suda, bila je protiv takozvanog lex Perković, to više ne osporava nitko čak niti iz HDZ-a. Ali, predsjednik Sabora Gordan Jandroković tvrdi da je, osim postupanja u neskladu sa Zakonom o sudovima, prepreka da ona preuzme tu dužnost i činjenica da je, nekoliko mjeseci poslije izručenja Njemačkoj Josipa Perkovića i Zdravka Mustača, iznijela mišljenje da je Vrhovni sud krivo protumačio Okvirnu odluku o europskom uhidbenom nalogu i shodno tome zauzeo stav da su hrvatski sudovi članicama Europske unije dužni predavati i hrvatske državljane koji su počinili kaznena djela za koja je u Hrvatskoj nastupila zastara.


Jandroković, kao i predsjednik Kluba zastupnika HDZ-a Branko Bačić, smatraju da je i samo to dovoljan razlog da Zlata Đurđević ne bude izabrana u Saboru.


No, ona je u svom priopćenju u srijedu upozorila da i više drugih hrvatskih istaknutih pravnika misli da se radi o pogrešnom pravnom shvaćanju i da »praksa primjene europskog uhidbenog naloga u Hrvatskoj krši temeljne ustavne garancije građana Hrvatske«.




Navela je dosta zanimljivih imena pravnih stručnjaka, ali u tom je nizu svakako najintrigantniji Tomislav Sokol, HDZ-ov zastupnik u Europskom parlamentu i docent na Hrvatskom katoličkom sveučilištu. Moguće je, naravno, bilo da se Zlata Đurđević očajnički hvata za slamku i lažno HDZ-ovca Sokola »optužuje« da se slaže s njom. Ali, njegov članak objavljen 2015. u časopisu »European journal of crime, criminal law and criminal justice«, otkriva da ona nije ovo izmislila.


Kritika sudova


U članku koji se bavi problemima implementacije europskog uhidbenog naloga u Hrvatskoj, Sokol je prije šest godina zastupao mišljenje praktično identično onom Zlate Đurđević. To, međutim, nije prekinulo njegovu političku karijeru. Štoviše, Sokol je 2017. postao pomoćnik ministra znanosti i obrazovanja, u rujnu iste godine ušao je u Sabor, a 2019. je na HDZ-ovoj listi izabran za europskog zastupnika. Posljednje tri godine je Sokol predsjednik HDZ-ovog odbora za znanost i obrazovanje. Sve to unatoč tome što je, poput Zlate Đurđević, ukazao na apsurdnost situacije da Njemačka članicama Europske unije, pa tako i Hrvatskoj, odbija izručiti svoje državljane ako se europski uhidbeni nalog odnosi na kazneno djelo koje je, po njemačkom zakonodavstvu, otišlo u zastaru.


U svom se članku Sokol poziva i na Zlatu Đurđević, i to kad izražava protivljenje lex Perković, a na neke druge pravne autoritete, iste koje je i ona nabrojila, kad su u pitanju sudske odluke o izručenjima. Tako je kritizirao zagrebački Županijski sud, koji je donio odluku o prihvaćanju europskog uhidbenog naloga za Perkovića, kao i Vrhovni sud, koji ju je potvrdio, da su promašili u obrazloženju. Sokolov je nedvosmislen zaključak sredinom 2015. bio da hrvatski sudovi moraju pronaći argumente kojima bi opravdali izručenje, a da prethodno uopće nisu u obzir uzeli zastaru kako je određuje hrvatski zakon. Argumenti koje su za to sudovi ponudili do trenutka pisanja članka, za Sokola »ne djeluju uvjerljivo«.


Ukratko, njegov je uradak jako sličan intervjuu Zlate Đurđević našem listu iz travnja 2014., kojim je Jandroković potkrijepio svoju nedavnu izjavu da nju ne bi podržao ni da se u siječnju prijavila na javni poziv što ga je raspisalo Državno sudbeno vijeće. Sokolu sada, naravno, nije lako. Kad smo s njim jučer razgovarali, on je neprestano isticao da je imao negativan stav o lex Perković, što Jandroković priznaje i Zlati Đurđević.


Nijanse u mišljenju


– Poanta je da je to članak koji je izašao u drugoj polovini 2015., godinu i pol dana poslije izručenja Perkovića i Mustača, ja nisam sudjelovao u javnoj raspravi o tome. Nadalje, u članku na nekoliko mjesta piše da je lex Perković, koji je, na prijedlog Milanovićeve vlade, donijela SDP-ova većina u Saboru, predstavljao kršenje europskog prava. To su dvije bitne stvari u vezi s člankom. Istina, piše u njemu da je u sudskim odlukama o izručenjima bilo nejasnoća i da ih se moglo bolje napisati. Ali, ja nigdje ne tvrdim da se tu dvojicu nije trebalo izručiti, nego da je argumentacija sudova morala biti bolja. Umjesto njihovih tumačenja o zastari, mogli su hrvatske propise izravno primijeniti u svjetlu Okvirne odluke o europskom uhidbenom nalogu, rekao nam je Sokol.


Podsjetili smo ga da je prije šest godina jednoznačno pisao da zagrebački Županijski sud i Vrhovni sud nisu mogli odbiti razmatrati zastaru kao osnovu za neprihvaćanje europskog uhidbenog naloga.


– Da, to sa zastarom je bilo dvojbeno, ali ja sam pisao da su do istog rezultata, izručenja, mogli doći interpretirajući hrvatski zakon u svjetlu Okvirne odluke. Rekao bih da je moje tumačenje bilo negdje između onog velikogoričkog suda, koji je odbio izručiti Mustača, i zagrebačkog, koji je odlučio o Perkovićevom izručenju, ocijenio je Sokol.


Nije se htio odrediti prema Jandrokovićevom stavu da Zlata Đurđević ne može biti predsjednica Vrhovnog suda zbog mišljenja, koje ona smatra istim njezinom.


– U to ne bih ulazio, riječ je o nijansama u pravnom mišljenju. Ne znam što je ona tada točno govorila. Što se nje tiče, ja je cijenim, ali pristala je, bez javnog poziva, biti Milanovićeva kandidatkinja i time, nažalost, sudjelovati u kršenju zakona, to je ključno i nedvojbeno problematično za nekog tko je kandidat za predsjednika Vrhovnog suda, zaključuje europski zastupnik Sokol