Vlada je sa sjednice u četvrtak u saborsko drugo čitanje uputila Zakon o mirovinskom osiguranju u kojem je novina u odnosu na prvo čitanje da će pravo na starosnu mirovinu sa 65 godina u iznosu od 50 posto uz zadržavanje statusa imati i roditelji njegovatelji i njegovatelji.

“Cilj nam je daljnje povećanje mirovina i da sa sadašnjih 644 eura prosječne sveukupne mirovine u Hrvatskoj do kraja mandata podignemo na minimalno 800 eura”, kazao je ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić.

Novina u odnosu na prvo čitanje je da će roditelji njegovatelji, njegovatelji, udomitelji i osobe koje pružaju njegu i pomoć HRVI-ima moći ostvariti pravo na starosnu mirovinu s navršenih 65 godina života u iznosu od 50 posto, uz zadržavanje statusa.

Dodana je i odredba o izuzimanju od obveze polaganja državnog ispita za službenike Zavoda koji su već zaposleni na poslovima Zavoda.

U drugo saborsko čitanje upućen je i konačni prijedlog Zakona o odvjetništvu koji se, u odnosu na prvo čitanje, usklađuje s Konvencijom Vijeća Europe o zaštiti odvjetničke profesije koju RH namjerava potpisati, a dopunjena su pojedina procesna jamstva te prava odvjetnika i Hrvatske odvjetničke komore.

Osim već propisane pretrage odvjetnika i odvjetničkog ureda, novost je da se mogu pretražiti i druge prostore i pokretne stvari koje odvjetnik koristi.

Zakon se usklađuje i sa Zakonom o kaznenom postupku u dijelu koji se odnosi na korištenje termina “pritvor”, odnosno “istražni zatvor” te na nagradu odvjetnika kao opunomoćenika žrtve kaznenog djela.

Sklapanje ugovora u svrhu obnove i izgradnje 760 kuća

Vlada je dala suglasnost Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine za preuzimanje obveza na teret sredstava državnog proračuna Republike Hrvatske u 2026. i 2027. godini, za sklapanje ugovora o javnim uslugama izrade glavnih projekata kuća i projekata za darovanje građevnog materijala u svrhu obnove i izgradnje 760 kuća na potpomognutim područjima.

“Početkom godine provodio se javni poziv za odabir lokacija za stambeno zbrinjavanje naših mladih sugrađana na potpomognutim područjima, a temeljem završenog javnog poziva odabrano je 760 lokacija diljem Hrvatske. Paralelno se provodi i javni natječaj za odabir projektanata koji će izraditi projekte ili izgradnje ili obnove obiteljske kuće na tim istim lokacijama”, rekao je potpredsjednik Vlade i ministar Branko Bačić.

Projekti su odabrani, a ukupna vrijednost nabave je 1,7 milijuna eura s PDV-om. Sredstva potrebna za plaćanje osigurana su u državnom proračunu – za 2025. godinu u iznosu od 512.315 eura, za 2026. godinu 683.087 eura te za 2027. godinu u iznosu od 512.315 eura s PDV-om.

Vlada je donijela odluku o pokretanju postupa za sklapanje ugovora između Vlade RH i Vlade Crne Gore o darovanju nekretnine Dom kulture “Josip Marković” u Donjoj Lastvi u Tivtu.

“Sklapanjem ugovora i prijenosom prava vlasništva Crne Gore na RH, a kojim se Vlada RH obvezuje darovanu nekretninu koristiti za okupljanje, promidžbu kulturnih sadržaja, očuvanja nasljeđa autohtone hrvatske manjine u Crnoj Gori, trajno se rješava pitanje korištenja ovog Doma. Povijesno važno za napomenuti je da su ga gradili Hrvati Boke kotorske od 1920. do 1922. godine”, napomenuo je ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman.

Ovime se jačaju i bilateralni odnosi, što je u interesu obje zemlje, dodao je.

Pomoć Siriji u iznosu 500.000 eura

Donesena je odluka i o doprinosu Međunarodnom odboru Crvenog križa u svrhu pružanja humanitarne pomoći civilnom stanovništvu Sirije u iznosu 500.000 eura.

“Naša Vlada od samog početka sukoba aktivno sudjeluje u naporima međunarodne zajednice usmjerenima na ublažavanje posljedica krize u Siriji i susjednim zemljama. Do sada je upućeno gotovo 1,6 milijuna eura humanitarne pomoći, a Hrvatska je najavila dodatni doprinos od 600.000 eura za razdoblje od 2025. do 2027. godine”, rekao je Grlić Radman te najavio svoj posjet Siriji od 16. do 17. lipnja.

Predloženi doprinos, kazao je, predstavlja konkretan izraz solidarnosti sa sirijskim narodom.

Vlada je donijela odluku o osnivanju Savjeta za razvoj politika za mlade Vlade RH, odnosno izmijenila naziv ranijeg Savjeta za mlade, kojom se smanjuje broj članova s 35 na 28 do 31 te uvodi Nacionalno vijeće za visoko obrazovanje, znanost i tehnološki razvoj kao novog člana, a više nema predstavnika Ureda za udruge, Ureda za ravnopravnost spolova i Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina te predstavnika znanstvenih i obrazovnih ustanova.

Savjet čine 23 predstavnika tijela državne uprave i Ureda predsjednika Vlade RH, organizacija koje okupljaju lokalne jedinice, Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje, znanost i tehnološki razvoj, Savjeta mladih RH, Hrvatskog studentskog zbora, Nacionalnog vijeća učenika RH i hrvatskog mladog delegata pri organizaciji UN-a te do 8 predstavnika udruga mladih i za mlade.

Zadaća Savjeta i dalje ostaje sudjelovanje u kontinuiranom praćenju i analizi javnih politika koje se odnose i/ili utječu na mlade i davanju mišljenja Vladi RH o nacrtima propisa od osobitog značenja za unaprjeđivanje položaja mladih.