Ako arhitekti i inženjeri ne potpišu rješenje i ne kažu da je zgrada sigurna za uporabu, stanovi u njoj, unatoč čistim dozvolama, elaboratu o etažiranju i vlasničkom listu, neće biti legalizirani. Takvi stanovi neće se moći ni prodati, niti će te stanove moći naslijediti njihova djeca
ZAGREB » Četveročlana obitelj sa zagrebačke Trešnjevke, koja želi ostati anonimna, krajem 90-tih godina kupila je svoj prvi, i jedini stan, za život. Investitor im je uredno predočio lokacijsku i građevinsku dozvolu, dobili su elaborat o etažiranju, vlasnički list, u banci podigli kredit, stan kupili, i u njega uselili. Petnaest godina poslije, u saborsku proceduru kreće novi Zakon o postupanju s nelegalno izgrađenim zgradama, zbog koje će ova obitelj s Trešnjevke, kao i stotine, tisuće drugih obitelji u gradovima, ubuduće biti vlasnici – nelegalnih stanova.
1. moći će se legalizirati i zgrade/kuće unutar obalnog pojasa, dakle i unutar onih 70 metara od obale
2. ozakonjenje bespravnih gradnji na kulturnom ili vodnom dobru moguće samo uz suglasnost konzervatora, odnosno Hrvatskih voda
3. naknada se može platiti odjednom, s popustom od 25 posto, ili kroz 60 rata u pet godina
4. iznosi naknada dvostruko su veći ako je investicija izvan građevinskog područja, a sedam puta viša za građevinu unutar sto metara od obalne linije
5. investitorima će se obračunati komunalni i vodni doprinos, čije iznose i dalje određuju jedinice lokalne samouprave
Prevareni kupci
U ovom, ali i mnogobrojnim drugim slučajevima, investitor je nakon dobivene građevinske dozvole sagradio više stanova od predviđenog, no dobio je »uredan« elaborat o etažiranju, i sve je dalje išlo glatko, i tada uobičajeno. Takvi stanovi sada će moći biti legalizirani samo ukoliko inženjeri i arhitekti, koji potpisuju Rješenje o izvedenom stanju, kažu da je zgrada sigurna za uporabu, i da joj je, između ostalog, omogućen pristup vatrogasnom vozilu. U slučaju obitelji sa Trešnjevke, vozilo kroz za to predviđen prolaz ne može proći, jer je zbog preinaka na zgradi taj prolaz sužen, pa ni ovlašteni arhitekti njihovo rješenje o izvedenom stanju neće potpisati. Ti će ljudi postati vlasnicima stanova koje više neće moći prodavati, jer se novi kupci neće moći uknjižiti, niti će te stanove, kao novi vlasnici, moći naslijediti njihova djeca.
Prema riječima pomoćnice ministra za graditeljstvo, Ane Mrak Taritaš, legalizacija će biti omogućena i zgradama u kojima je, primjerice, umjesto pet stanova iz građevinske dozvole, napravljeno njih petnaest, no samo ako struka, dakle arhitekti, građevinari i drugi, potvrde da je zgrada izgrađena sukladno propisima važećim u vrijeme gradnje. Ako nije, neće se moći legalizirati, neće biti ni srušena, ali njome se neće moći niti trgovati. Kupac je, zaključuje pomoćnica, trebao znati da je investitor, primjerice, umjesto stana od sto kvadrata iz građevinske dozvole, napravio dva manja od pedesetak.
Rušenja bez milosti
»Nećemo ih rušiti – takve zgrade su u prostoru već deset, dvadeset godina, i bit će tamo i dalje, no imat će zabilježbu koja će govoriti da nisu legalne, kako bi potencijalni kupac to znao«, poručuje pomoćnica ministra. Na upit nisu li kupci prije dvadeset ili petnaest godina zapravo prevareni, jer su dobivali »uredne« elaborate o etažiranju, na temelju kojih su im banke davale kredite, a oni se knjižili kao vlasnici i državi zatim plaćali porez, Mrak Taritaš odgovara kako za to nije kriva država.
»Što smo trebali misliti kad smo stan kupovali – svi su nam papiri uredno predočeni, država je naplatila svoj porez, gruntovnica je zgradu upisala, banka je isplatila kredit?! Pored svih koji su u procesu sudjelovali, mi ćemo jedini ispaštati!«, ogorčena je trešnjevačka obitelj, u čijoj se situaciji, nema sumnje, nalazi još golemi broj obitelji.
U konačnici, petnaest godina poslije, promet nekretninama opet bi mogao biti zaustavljen, što će biti udarac za gospodarstvo, vlasnici stanova ostat će zarobljenici svojih nekretnina, koje neće moći prodati, niti će ih njihova djeca moći naslijediti, na gubitku će biti i banke jer su vlasnice mnogobrojnih takvih stanova. Nije nemoguće niti to da vlasnici takvih stanova kredite prestanu plaćati.
Novim »Zakonom o legalizaciji« rok za predaju zahtjeva za legalizacijom produljuje se do 30. lipnja iduće godine. Kako je potvrdila pomoćnica ministra Ana Mrak Taritaš, međutim, već ove jeseni Ministarstvo kreće s rušenjem svih objekata građenih nakon 21. lipnja 2011. godine. U prvoj »rundi« sigurno će, najavila je, biti srušeno desetak »reprezentativnih«, velikih građevina u cijeloj Hrvatskoj. Početkom 2013. godine krenut će rušenje objekata koji već sada imaju rješenje o rušenju, i čiji vlasnici do kraja ove godine ne odgovore na danu im drugu priliku, i ne podesu zahtjev za legalizacijom do kraja ove godine. Ukupno, takvo rješenje o rušenju ima 31.000 zgrada u Hrvatskoj. »Apsolutno smo ozbiljni kad su najave rušenja u pitanju«, kazala je Ana Mrak Taritaš.
