Energetika

Stanice za iskrcaj LNG-a gradit će se u Rijeci i Zadru, razmatraju se još dvije lokacije

Marinko Glavan

Veliki je interes za prijevoz ukapljenog plina kamionima - LNG terminal na Krku / NL arhiva

Veliki je interes za prijevoz ukapljenog plina kamionima - LNG terminal na Krku / NL arhiva

Osim Petrolejske luke u Rijeci i Gaženice, razmatraju se još dvije lokacije, u luci Ploče i u Splitu, a koja od njih će biti odabrana, i hoće li uopće, još nije poznato



ZAGREB – Luka Gaženica u Zadru mogla bi biti jedna od lokacija za buduće bunker-stanice za ukapljeni prirodni plin (LNG) koje tvrtka LNG Hrvatska, osim u Petrolejskoj luci u Rijeci, namjerava graditi na barem još jednoj lokaciji na Jadranu. Riječ je o postrojenjima za skladištenje i prekrcaj ukapljenog prirodnog plina na brodove koji koriste LNG kao pogonsko gorivo, u za to prilagođene kamionske cisterne, željezničke vagone i kontejnere, koja bi trebala biti smještena na vezu 1, nešto južnije od novih lučkih terminala u Gaženici. Potvrdio nam je to Hrvoje Krhen, direktor LNG Hrvatske, tvrtke koja upravlja Terminalom za ukapljeni prirodni plin u Omišlju na otoku Krku.


Osim Gaženice, prema Krhenovim riječima, razmatraju se još dvije lokacije, u luci Ploče i u Splitu, a koje od njih će biti odabrane, kada, i hoće li uopće, još nije poznato.


Velik interes


– Radi se o takozvanim bunker-stanicama, prvenstveno za opskrbu brodova, ali i za ukrcaj LNG-a u kamione i u kontejnere. Već je poznato da bunker-stanicu namjeravamo graditi u Rijeci, a osim te lokacije, razmatramo i mogućnost gradnje na južnom dijelu naše obale. Tri su moguće lokacije, Zadar, Split i Ploče, pri čemu je za Zadar već izrađena Studija utjecaja na okoliš koja je prošla prethodni Postupak ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu, u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja. Studija još mora proći javnu raspravu, a tek nakon toga znat ćemo je li ova lokacija zaista prihvatljiva, rekao je Krhen.




Inače, LNG Hrvatska je, prije mjesec i pol dana u Omišlju započeo s prekrcajem ukapljenog prirodnog plina izravno s LNG terminala na kamione, u sklopu testiranja tržišta za gradnju bunker-stanica. Prema Krhenovim tadašnjim izjavama, interes tržišta više je nego zadovoljavajući jer su odmah zakupljeni svi raspoloživi termini za ukrcaj LNG-a na kamione, mahom tvrtkama iz sjeverne Italije, ali i drugima iz Hrvatske i okruženja, do Makedonije.


U tvrtki LNG Hrvatska ozbiljno računaju i na opskrbu brodova LNG-jem kao pogonskim gorivom za koje se očekuje da će biti jedno od najvažnijih u tranziciji nekih segmenata pomorske industrije k ekološki prihvatljivim pogonskim uređajima na brodovima.


Kada bi bunker-stanica u Zadru mogla biti izgrađena, Krhen nije želio spekulirati, ali ako se već od ranije zna da bi gradnja one u Rijeci trebala započeti najranije za dvije ili tri godine, onda ni eventualnu gradnju sličnog postrojenja u Zadru ne treba očekivati ranije.


Tri faze


Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja u postupku za prethodnu ocjenu prihvatljivosti zahvata donijelo je Rješenje kojim gradnju bunker-stanice smatra prihvatljivom. Gradnja bunker-stanice za LNG planirana je u tri faze. U prvoj fazi gradilo bi se pristanište za plovila s pretakačkim rukama i privezom za plovila, kao i spremnik ukapljenog prirodnog plina, zapremine 3.000 kubnih metara, rekondenzacijsko postrojenje, punilišta vagona cisterni s jednim mjestom za prekrcaj, punilišta LNG cisterni i kontejnera s dva mjesta za prekrcaj te punilišta za vozila pogonjena ukapljenim prirodnim plinom i stlačenim prirodnim plinom, s četiri prekrcajna mjesta.


U drugoj fazi gradnje, kapacitet skladišta bi trebao biti povećan na 7.500 kubnih metara, dok bi u trećoj fazi, zaživi li projekt u potpunosti, skladišni kapacitet bio povećan na 30 tisuća kubnih metara.