ZAGREB » Hrvatska je politička scena na vrhu brda stabilna, u podnožju vrlo dinamična, a posljedica tih procesa je povećanje udjela dviju najvećih stranaka u biračkome tijelu. Nasuprot brojnim očekivanjima o gradnji »trećeg puta« i u Hrvatskoj, dvije velike stranke – SDP i HDZ – stabilno kontroliraju svoje biračko tijelo. Pokazuju to usporedni podaci iz redovitih mjesečnih anketa Crobarometar. Prema posljednjoj anketi objavljenoj u ponedjeljak, HDZ je najpopularnija stranka i podržava je 27,6 posto ispitanika, a slijedi SDP s 21,2 posto podrške. To znači da dvije najveće stranke, ako je vjerovati anketama, izravno kontroliraju 48,8 posto biračkoga tijela.

  

Pad Laburista

Usporedbe radi, prije godinu dana, u siječnju 2014. godine, te su dvije stranke zajedno uživale podršku 43,7 posto anketiranih, a SDP je s 22,7 posto bio u blagoj prednosti ispred HDZ-a kojega je podržavao 21 posto ispitanika.   

   Dvostruko izborna godina – prošloga proljeća bili su europarlamentarni, a koncem godine i predsjednički izbori – očito je pogodovala okrupnjavanju biračkog tijela za velike stranke, a HDZ je u tome vještije iskoristio stanje u zemlji, posebno ekonomsko i socijalno. Sa sadašnjih 48,8 posto udjela dvije velike stranke vratile su se na razinu s početka 2013. godine, kada ih je podržavalo 46 posto birača. Tada je SDP imao osjetnu anketnu prednost i mogao je računati na 27 posto, a HDZ na 19 posto, a do promjene je došlo nakon prvih europarlamentarnih izbora čiji su rezultati i pobjeda HDZ-ove koalicije iznenadili anketare.

   Ispod vrha političkog brda stranke brzo nastaju i nestaju. Prije godinu dana uvjerljivo treća stranka bili su Hrvatski laburisti koji su uživali podršku svakog devetog birača, a početkom 2013. nešto više od njih devet posto. U međuvremenu su Hrvatski laburisti, nakon kraha na izborima za Europski parlament u svibnju prošle godine, postali statistički gotovo zanemariva stranka.

   Početkom 2014. godine ORaH se tek stidljivo pojavljivao u anketama. Od tada je dosegnuo i 18,5 posto, u dva navrata anketno prestigao i SDP i bio drugi, a u posljednjem istraživanju pao na četvrto mjesto s 12,2 posto. Nakon predsjedničkih izbora u anketama se pojavio Živi zid i odmah izbio na treće mjesto s 12,5 posto. Bitna novost je to što nakon dugo vremena ankete registriraju dvije stranke (pored SDP-a i HDZ-a) koje na nacionalnoj razini (pri čemu je Hrvatska promatrana kao jedna izborna jedinica) u osjetnoj mjeri prelaze petpostotni izborni prag.

  

Spas u koalicijama

Dapače, četvrta stranka u pravilu nije niti prelazila prag. Prije dvije godine stranke razvrstane od trećeg do petog mjesta ukupno su uživale 17,1 posto podrške, u siječnju prošle godine 19 posto, a sada treća i četvrta stranka imaju 24,7 posto. To bi mogao biti jasan znak zašto niz malih stranaka, ali i onih koje su nekada bile velike, posebno ako nisu regionalno snažno ukotvljene, svoj politički opstanak mogu tražiti primarno u koalicijama s velikim strankama. Može se to zaključiti i iz toga što prve četiri stranke u siječnju ove godine ukupno imaju 73,6 posto glasova anketiranih, a prije godinu dana prvih pet stranaka dobivalo je niti 63 posto.