Analitičari procjenjuju da će osobna potrošnja nastaviti rasti, ali će stope rasta biti nešto skromnije / Snimio M. LUKUNIĆ/PIXSELL
Analitičari ipak procjenjuju da će osobna potrošnja dati najveći doprinos rastu BDP-a, jer će promet bilježiti rast i u sljedećim mjesecima uslijed povoljnih trendova na tržištu rada i rasta kreditne aktivnosti
ZAGREB Usporavanje gospodarstva u drugom kvartalu ove godine, ali i potrošnje koja je njegova najvažnija sastavnica, prelilo se i na treći kvartal, odnosno na srpanj, sugeriraju to podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS). Potrošnja u maloprodaji u srpnju je, objavio je jučer DZS, porasla za 3,6 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine, što su lošiji rezultati od lipanjskih, kad je rast na godišnjoj razni bio čak 6,3 posto.
Potrošnja je i u srpnju ipak bila slabija od lipanjske i očito je i to još jedna potvrda lošijih turističkih rezultata u tom mjesecu. Naime, potrošnja je u srpnju pala za 2,1 posto u podnosu na lipanj. Iako je rasla na godišnjoj razini, u odnosu na isti mjesec prošle godine, taj je rast ipak usporen. U odnosu na lipanj, u srpnju je promet trgovine na malo prehrambenim proizvodima pao 1,3 posto, a promet od trgovine na malo neprehrambenim proizvodima (osim trgovine motornim gorivima i mazivima) za 1,5 posto.
Ipak, od siječnja do srpnja promet u trgovini na malo rastao je 4,2 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, pri čemu je najveći doprinos došao od porasta prometa u nespecijaliziranim prodavaonicama pretežno živežnim namirnicama, s porastom prometa za 4,9 posto.
Iz Raiffeisen banke (RBA) poručuju da su, i to u skladu s očekivanjima, godišnje stope rasta prometa u trgovini na malo tijekom srpnja nastavile s pozitivnim vrijednostima, iako sporijom dinamikom. Ističu da su na navedena kretanja upućivali i indeksi pouzdanja, očekivanja i raspoloženja potrošača koji su, nakon rekordno visoke razine u lipnju, u srpnju zabilježili pogoršanje kod sva tri podkomponentna indeksa.
No, takvi podaci u Njemačkoj dolaze nakon što je pokrenut trend orijentacije na domaće gospodarstvo s obzirom da zbog trgovinskih sukoba i Brexita slabi inozemna potražnja za njemačkim proizvodima. Sad se pak događa i pad na domaćem tržištu, pa se otvara pitanje koliko se međunarodna tržišta mogu nadoknaditi takvom politikom.
Ne treba ni govoriti što bi nastavak pada potrošnje na njemačkom, jednom od najvažnijih hrvatskih tržišta, značio za hrvatske proizvođače.