Fiziku i matematiku u školama nitko ne želi predavati / Foto V. KARUZA
Mjere koje je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih poduzelo pokazale su se nedovoljne
povezane vijesti
Srednjoškolci diljem Hrvatske ovu su školsku godinu započeli bez nastavnika iz fizike, matematike, informatike…. Popularna zagrebačka gimnazija MIOC čitavo je ljeto tražila nastavnike fizike jer je dvoje otišlo u mirovinu, a jedan se odlučio za drugi posao. U situaciji gdje nastavnika kronično nedostaje, umirovljenje, bolovanja i porodiljni postaju nepremostive situacije pa škole do krajnjih granica angažiraju postojeće nastavnike, a ako ne nađu odgovarajući kadar, zapošljavaju i nestručno osoblje.
Kakve su posljedice takvog obrazovanja, suvišno je nabrajati. U problemima su sve srednje škole, i strukovne i gimnazije, potvrđuje nam Suzana Hitrec, predsjednica Udruge hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja i ravnateljica Upravne škole Zagreb.
– U školi smo imali natječaj za nastavnika matematike i informatike, i nitko nam se nije javio. Situacija je neodrživa. Pokrijemo se ovime što imamo, ako može uskočiti netko od postojećih nastavnika, ali to nije svaki sat. I to je tako od početka godine, ponavljamo natječaje bez rezultata, navodi Hitrec. Stanje je, kaže, iz godine u godinu sve lošije, a teško je pronaći ne samo zamjene, odnosno nastavnike na određeno vrijeme, već i za stalni radni odnos. Prijava ili nema, ili su nestručne, ili kandidati dođu na razgovor pa odustanu kad vide uvjete rada u školi.
Bolje išta…
– Kad vide plaću i koji su to programi, što treba raditi, odustaju. To su uglavnom osobe koje nemaju radnog iskustva u školi, već žele promijeniti profesiju, ali ubrzo odustanu. To ne vrijedi samo za STEM područje, nego i za sve strukovne predmete, ističe Hitrec. Među prijavama najmanje je onih sa svježim fakultetskim diplomama. A kad im se i jave, ni takvi kandidati nisu sigurni.
– Imala sam situaciju s informatikom, gdje je djevojka koja je tek završila fakultet bila primljena, ušla je u razred prvi dan i rekla da to nije za nju i da ne želi raditi, prepričava ravnateljica. Imala je, dodaje, i kandidata koji je završio ekonomiju, a po školama u Dalmaciji predavao je povijest i geografiju, predmete koji nemaju veze s njegovom strukom. Ako škole nemaju izbora, tada su spremne uzeti bilo koga, pa i osobe koje su završile dodiplomski studij, čak i drugih struka. Škole idu po principu bolje išta nego ništa, kako bi se nastava održavala, priznaje Hitrec.
Na PMF-u samo 18 studenata nastavničke fizike
Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu u ljetnom roku nije upisao niti jednog studenta fizike i kemije na nastavničkom studiju, unatoč stipendiji od 600 eura. Situacija se na jesenskom roku nešto popravila, kaže nam dekan Mirko Planinić. – Matematiku smo popunili 60 od 75 mjesta, a fiziku nešto malo pa ćemo ukupno imati 18 nastavnika fizike, a godišnje ih u Hrvatskoj treba 50. To je stvaranje deficita u budućnosti, veli dekan PMF-a. Događa se, kaže, da čak i ti studenti odu na druga radna mjesta. Samo trećina njihovih studenata ode u škole, a obveza vraćanja stipendije nije jamstvo da će ostati raditi u školi čitavi radni vijek. Po sudu prof. Planinića, diferencirano veća plaća za deficitarne struke za barem 10 do 20 posto, manja norma ili riješeno stambeno pitanje, načini su da se mlade ljude privuče u sustav. |
Vatrogasne mjere
Mjere koje je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih poduzelo pokazale su se nedovoljne, jer se unatoč stipendijama od 600 eura na nastavničke studije STEM predmeta javilo malo kandidata, nedovoljno da se pokrije nastala rupa. Prema njihovim podacima, u akademskoj godini 2024./2025. ukupno je dodijeljeno 1.501 stipendija, od čega 503 nastavničkih STEM stipendija te 998 stipendija za ostale STEM studije. U osnovnim i srednjim školama trenutno je zaposleno 180 nastavnika koji su primali nastavničku STEM stipendiju. U ovom trenutku još je 37 studenata diplomiralo, a nije im istekla obveza zapošljavanja u roku od tri mjeseca. Istodobno, prema podacima Ministarstva, u školama u Hrvatskoj tek je 3,69 posto nestručnog nastavnog osoblja. Najviše je među njima učitelja fizike u osnovnoj školi, više od 10 posto, dok fiziku u srednjoj školi predaje oko 3,5 posto nestručnog osoblja. Slični su postoci i kod matematike, dok kemiju predaje oko jedan posto nastavnika bez potrebnog obrazovanja.
Pored stipendija, mjera je i zapošljavanje umirovljenika na rok do godinu dana s mogućnošću produljenja ugovora na određeno vrijeme za dodatnih godinu dana, ali ne dulje od 67. godine života. To su, komentira čelnica ravnateljske udruge, vatrogasne, a ne dugoročne mjere.
– Sličan problem ima čitava Europska unija, a neke zemlje pribjegle su tome da nastavnik može predavati srodne predmete, a ne samo one koje je studirao. Ako je netko, na primjer, završio nastavnički studij, može predavati sve društvene predmete, ili sve prirodoslovne ako je završio takav profil, ilustrira Hitrec.
Nastavnicima beneficirani radni staž
U Gimnaziji Lucijana Vranjanina jedva su se nekako ekipirali za ovu školsku godinu. – Od početka godine imao sam potragu za tri profesora matematike, nije nam se javio niti jedan kandidat s fakulteta, nego nastavnici iz drugih škola. Nisam mirno spavao, ali srećom smo našli mladog kolegu za fiziku i informatiku koji želi raditi u nastavi. Najradije bih ga stavio u vitrinu jer takvih stvarno nema, smije se ravnatelj Tomislav Babić. Smatra da bi deficitarne struke trebalo dodatno nagrađivati, i to ne samo financijski, već i beneficiranim radnim stažom. – Mislim da čovjek u dobi od 65 godina više nema snage raditi u nastavi. Kolegice iz matematike i hrvatskog su nam otišle u prijevremenu mirovinu jer jednostavno više ne mogu to izdržati. To je mentalno iscrpljujući posao, čovjek sa 65 nema što više tražiti u nastavi, zaključuje. |
(Ne)loše rješenje
Ministar Fuchs najavljivao je prije dvije, tri godine mogućnost otvaranja studija deficitarnih predmeta na učiteljskim fakultetima, što je struka odlučno odbijala. Možda to, smatra Hitrec, ipak ne bi bilo loše rješenje za osnovne škole, gdje bi matematiku mogla predavati osoba koja je tijekom studija razredne nastave slušala pojačanu matematiku.
– Takva kvalifikacija nije primjerena za predavanje u strukovnoj školi ili gimnaziji, ali bi takav kadar u osnovnim školama rasteretio postojeće nastavnike tih predmeta koji bi onda mogli raditi u srednjoj školi, predlaže Hitrec. No i takav model iznjedrio bi prve nastavnike tek za šest godina, a u međuvremenu školama je sve teže organizirati nastavu.
– Nastava se bilo kako mora održavati, raspisivat ćemo natječaje do kraja godine, neprestano. Ako nam se nitko ne javi, morat ćemo na kraju uzeti i nestručne osobe, ili s nižim stupnjem obrazovanja ili inženjere strojarstva, elektrotehnike, fizike. Ali problem je u tome da se i oni sve manje javljaju, zaključuje Hitrec.
