RIJEKA – Gospodarstvo eurozone bilježi nezapamćeni pad aktivnosti. Nagli pad gospodarske aktivnosti rezultat je pandemije koronavirusa i mjera uvedenih radi njezina suzbijanja, kazala je Christine Lagarde, čelnica Europske središnje banke, čije je Upravno vijeće odlučilo da se iznos hitnog programa kupnje imovine zbog pandemije (PEPP) povećava za 600 milijardi eura, na ukupno 1.350 milijardi eura.

Snažan je to poticaj za oporavak eurozone, veći no se i očekivalo, pa je došlo do rasta vrijednosti eura i burzovnih indeksa. To znači da ECB zasad uspijeva održati povjerenje tržišta vezano za svoje mehanizme pomoći.

Međutim, sve je više naznaka da će oporavak trajati dulje no se prvotno očekivalo. Tako je i ECB drastično revidirao projekcije za eurozonu prema bazičnom scenariju za ovu godinu, očekujući pad gospodarstva od 8,7 posto, dok je još u ožujku predviđao skroman rast od 0,8 posto. Prema pak lošijem scenariju, pad bi mogao iznositi 12,6 posto.

Djelomičan oporavak, prema ovom baznom scenariju, predviđa se dakle za iduću godinu, kada se očekuje rast od 5,2 posto, te u 2022. kada bi rast trebao biti 3,3 posto. Lagarde je rekla da su naznake bilo kakva oporavka zasad mlake, te prevladavaju rizici za snižavanje projekcija. ECB očekuje da će povećanje iznosa PEPP-a, kojim se nastoje suzbiti i deflatorni pritisci, budući da se inflacija u eurozoni približila nuli, »pridonijeti daljnjem općenitom ublažavanju monetarne politike i povoljno utjecati na uvjete financiranja u realnom gospodarstvu, posebno za poduzeća i kućanstva.«

Uz to što je snažno povećan iznos otkupa, produljeno je i razdoblje neto kupnji u sklopu PEPP-a, i to, navodi se, barem do kraja lipnja iduće godine, odnosno »dok se ne zaključi da je kriza prouzročena koronavirusom prošla.« Glavnice pak dospjelih vrijednosnih papira kupljenih u sklopu PEPP-a reinvestirat će se barem do kraja 2022.

Kamatne stope ostaju nepromijenjene, uključujući kamatnu stopu na glavne operacije refinanciranja od nula posto i negativnu kamatnu stopu na depozite od 0,5 posto. Upravno vijeće ECB-a očekuje da će ključne kamatne stope ESB-a biti na sadašnjim ili nižim razinama dok ne vidi snažno približavanje inflacijskih izgleda razini koja je dovoljno blizu, ali ispod 2 posto.

Obilje novca

Lagarde je još rekla da će razmjeri pada aktivnosti i oporavka ovisiti prije svega o trajanju i učinkovitosti mjera suzbijanja epidemije, uspjehu mjera za ublažavanje negativnih posljedica po dohodak i zapošljavanje, te razmjerima u kojima će kapacitet ponude i domaća potražnja biti trajno pogođeni. No, samo dan nakon što je ECB proširio plan otkupa vrijednosnica, inače, njemačka središnja banka, Bundesbanka, priopćila je da će njemačko gospodarstvo ove godine znatno pasti i možda će mu, navodi se, trebati dvije godine da to nadoknadi.

Time se i Bundesbanka pridružila onima koji predviđaju spori oporavak od ove recesije. Japanska središnja banka (BoJ) ostala je pri svome da se oporavak očekuje već u drugoj polovini godine, a američki Fed stalno poručuje da će uvesti i dodatne poticajne monetarne mjere ako bude potrebno. Odluke središnjih banaka i monetarna politika idu u pravcu sijanja novca i snažne podrške gospodarstvu, to je jedino što mogu, s tim da je monetarna politika u eurozoni ostala zapravo cijelo vrijeme ekspanzivna još od prošle krize, pa su joj zamjerali da »troši municiju« i kada to nije bilo toliko potrebno, smanjujući si manevarski prostor za neku buduću krizu.

Ta je kriza sada došla, doduše, nitko doduše nije očekivao da će biti ovakvog »epidemiološkog« predznaka, pa je ekonomiju, koja je ionako navikla na obilje novca i niske stope, sada trebalo dodatno pogurati i uvjeriti da monetarni poticaji mogu ići i iznad svih očekivanja.

ECB upravo to radi, pokušava potaknuti novi rast enormnim tiskanjem novca, no poznato je da je monetarna politika efikasnija kada »steže« nego kada potiče: njene su akcije nužan, no ne i dovoljan uvjet. I fiskalna politika, vlade država članica, stoga se priprema na novi val zaduženja za programe pomoći svojim gospodarstvima.

Sam ECB upozorio je da time rastu rizici od prezaduženosti. Hrvatska nažalost ne participira u ovom otkupu obveznica od strane ECB-a, ni u redovnoj, ni u proširenoj varijanti, budući da nemamo euro, nismo članica eurozone. Argumentacija o uvođenju eura tako sada dodatno dobiva na važnosti kroz »ono što propuštamo«.

Euro-čekaonica

No, i HNB je u ovoj krizi, u sklopu svojih mjera počeo otkupljivati državne obveznice RH. Od samih akcija ECB-a sigurno ćemo pak imati posredne koristi: oporavak eurozone povući će i Hrvatsku, kroz trgovinske veze i odnose, a povećat će se i naše šanse za jeftinije novo zaduživanje.

No, ako Bundesbanka, s kojom je ECB u permanentnom latentnom, ali i otvorenom sukobu, procjenjuje da će Njemačkoj trebati bar dvije godine da se oporavi, koliko li će onda trebati nama… Ipak, kao članica EU-a, Hrvatska će participirati u planu pomoći Europske komisije, što su dijelom i bespovratna sredstva. Očekuje se i »zeleno svjetlo« eurogrupe da od 1. srpnja uđemo u tzv. ERM II mehanizam ili »euro-čekaonicu«.

U tom svjetlu, ECB je već snažno podupro svoju buduću članicu putem tzv. valutnog swapa (razmjene valuta), kojim nam je na raspolaganju dodatna eurska likvidnost, bude li potrebna za obranu deviznog tečaja kune. Tu su se strasti smirile, rezerve su dovoljno visoke, ECB-u sada možemo i prodati kuna u vrijednosti 2 milijarde eura (swap), pa za tečaj zasad nema brige, bez obzira kako će sezona proći.
To je i argument agencije Standard&Poor’s koja upravo swap spominje kao »osigurač« za buduće kretanje tečaja, te Hrvatsku zadržava u investicijskom kreditnom rejtingu uz stabilne izglede.