BEOGRAD Srbijanski ministar pravde Nikola Selaković rekao je u srijedu da su najave iz Hrvatske o blokadi eurointegracija Srbije i pritužbe koje stižu iz Zagreba »više političke nego pravne«, sugerirajući da bi ih trebalo rješavati u bilateralnim odnosima.

U povodu primjedbi iz Hrvatske da Srbija odustane od primjene načela univerazlne jurisdikcije za ratne zločine počinjene na teritoriju bivše Jugoslavije, Selaković je za Radio-televiziju Srbije izjavio da je vlastima u Zagrebu sporno ono što je svojevremeno traženo od Srbije, da primjenjuje princip univerzalne nadležnosti.

»To za nas nije sporno i to je omogućilo da mnoge, za koje je postojala osnovana sumnja da su činili ratne zločine u građanskim ratovima, procesuiramo i mi smo to učinili«, rekao je Selaković za RTS.

Srbijanski ministar pravde ustvrdio je i da načelo univerzalne nadležnosti u procesuiranju ratnih zločina »nešto što zastupaju najrazvijenije zemlje svijeta« i pravno i politički.

Po njegovim riječima, primjedbe iz Zagreba na primjenu načela univerzalne jurisdikcije tema je za »bilateralne susrete, ali ne za sabotiranje Srbije« u eurointegracijskom procesu.

Selaković je naglasio kako je »za Srbiju vrlo važno što ju poduprlo 27 od 28 članica EU-a« u procesu eurointegracija i da to »pokazuje rezultate vanjske i unutarnje politike«, a uvjeren je da će »dosadašnji napori Srbije uroditi plodom« i da će Beograd uskoro otvoriti poglavlja 23 i 24 o ljudskim pravima i vladavini prava.

Predsjednik Odbora za europske poslove njemačkog Bundestaga Gunther Krichbaum u utorak je, u povodu posljednjih srpsko-hrvatskih prijepora, poručio da »treba spustiti loptu«, uvjeren da će »svi akteri« razumjeti da treba ići naped, a nakon sastanka s premijerom srbije Aleksandrom Vučićem izjacio da proces eurointegracija nije sredstvo za rješavanje bilateralnih sporova.

Krichbaum je, ne pominjući izravno Hrvatsku, na zajedničkoj tiskovnoj konferenciji s Vučićem, rekao da »bilateralnim sporovima nije mjesto na europskoj razini«.

Brojne komentare dužnosnika u Srbiji i Hrvatskoj potaknula je prošlog tjedna poruka potpredsjednika hrvatske vlade i čelnika Mosta Bože Petrova, koji je na svom Facebook profilu kritizirao vlast u Srbiji jer Haškom tribunalu nije izručila Vojislava Šešelja, kojemu je za 31. ožujka zakazano izricanje presude u odsutnosti.

»Ako Srbija misli da su na takvo ponašanje svi u Hrvatskoj slijepi, varaju se«, napisao je Petrov. U sličnom tonu reagirao je i prvi potpredsjednik hrvatske valde Tomislav Karamaarko.

Potom je ministarstvo vanjskih i europskih poslova priopćilo da Srbija za otvaranje poglavlja 23 mora poštovati manjinska prava, surađivati s Den Haagom i reformirati pravosuđe, što podrazumijeva i ukidanje nadležnosti za procesuiranje ratnih zločina na području bivše Jugoslavije. Premijer Tihomir Orešković poručio je Srbiji kako očekuje da će donijeti pravilnu odluku o Šešelju ako želi postati članicom EU.

Srbijanska ministrica zadužena za eurointegracije Jadranka Joksimović rekla je u ponedjeljak da je Hrvataka jedina članica EU koja još nije dala suglasnost za otvaranje poglavlja 23 i 24 i ocijenila da ostale zemlje EU mogu utjecati na Zagreb, ali da u konačnici to ostaje odluka Hrvatske.