Izmjenama Uredbe o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva unutarnjih poslova, koje je usvojila Vlada u četvrtak, reorganiziraju se postojeći kapaciteti Ministarstva, bez povećanja broja radnih mjesta, kako bi se unaprijedila organizacija policije s ciljem prilagodbe na suvremene izazove.

Unaprjeđenje ustroja i organizacije predlaže se s ciljem kvalitetnog odgovora na aktualne trendove i suvremene izazove u područjima kibernetičkog kriminaliteta, terorizma i ekstremizma, zlouporabe droga i krijumčarenja, suzbijanja nasilja u obitelji i diskriminacije, unaprjeđenja sigurnosti prometa na cestama uz podizanje razine stručnosti i kvalitete rada u policijskim postajama, kao i sustava civilne zaštite.

Tako se ustrojava nova jedinica – Samostalna služba za besposadne sustave i zaštitu od tehnoloških prijetnji, čije će djelovanje biti usmjereno na praćenje i primjenu modernih tehnologija besposadnih sustava.

Povećavaju se kapaciteti policije za borbu protiv kibernetičkog kriminaliteta, a u policijskim upravama primorsko-goranskoj i dubrovačko-neretvanskoj povećavaju se kapaciteti za suzbijanje krijumčarenja i zlouporabe droga uslijed jačanja prometa kroz Luku Rijeka i Luku Ploče.

Regionalni centri, ustroj Veleučilišta kriminalistike

Izmjenama Uredbe ustrojit će se regionalni centri u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku radi jačanja borbe protiv terorizma i ekstremizma, a novina su i specijalizirani policijski službenici koji će se fokusirano baviti nasiljem u obitelji, zločinima iz mržnje, diskriminacijom i zaštitom ranjivih skupina.

Nadalje, u sklopu Službe prometne policije Ravnateljstva policije ustrojit će se Središnja referada za skraćeni prekršajni postupak, a u Policijskoj upravi ličko-senjske specijalizirana Postaja prometne policije Perušić koja će biti nadležna za područje cijele policijske uprave.

Jačaju se i kapaciteti granične policije zbog uspostave novog graničnog prijelaza vanjske granice EU u okviru Postaje granične policije Stara Gradiška i ustrojava Mobilna jedinica granične policije Zagreb.

Kapaciteti intervencijskih snaga ojačat će se pilotima helikoptera i zrakoplovnim tehničarima zbog nabavke novih helikoptera, a Ronilački centar na Malom Lošinju dodatnim brojem voditelja ronjenja.

Povećava se i broj djelatnika Centra za forenzična istraživanja, ispitivanja i vještačenja “Ivan Vučetić”, kao i broj policijskih službenika Službe za policijski trening Policijske akademije “Prvi hrvatski redarstvenik” te se ustrojava Veleučilište kriminalistike i javne sigurnosti.

Nadalje, ustrojit će se Državna intervencijska postrojba Varaždin, što je u nadležnosti Ravnateljstva civilne zaštite, s ciljem bržeg odgovora na ublažavanje posljedica nesreća i katastrofa, dok se umjesto dva Regionalna nastavna centra civilne zaštite u Zagrebu i Splitu predlaže ustrojavanje Službe za osposobljavanje u Jastrebarskom, Divuljama i Bizovcu. Jačaju se i županijski centri 112 obzirom da operateri županijskih centara 112 godišnje zaprimaju oko 1,9 milijuna poziva.

Sektor za strance i međunarodnu zaštitu dijeli se, zbog povećanja broja zahtjeva za boravak i vize, na Sektor za strance i vize i Sektor za međunarodnu zaštitu u svrhu jačanja kapaciteta na području poslova sa strancima.

Izmjenama Uredbe o područjima, sjedištima, vrstama i kategorijama policijskih uprava i policijskih postaja predlaže se Policijskoj postaji Zadar ustrojiti Ispostavu Nin te da sjedište Policijske postaje Benkovac-Obrovac bude, uz Benkovac, i u Obrovcu.

Nazivi radnih mjesta policijskih službenika s beneficiranim radnim stažem usklađuju se sa Zakonom o plaćama u državnoj službi i javnim službama.

Stanje sigurnosti u RH prošle godine na visokoj razini

Državna tajnica Ministarstva unutarnjih poslova Irena Petrijevčanin predstavila je izvješće o radu policije za 2024. godinu, za koju je stanje sigurnosti u RH ocijenila na visokoj razini.

“Ostali smo poželjno mjesto za život, kao i turistički posjet. Hrvatska policija ima sposobnost pružiti pravovremene, stručno utemeljene i učinkovite odgovore na složene izazove suvremenog sigurnosnog okruženja, koje oblikuju globalizacija, ubrzani tehnološki razvoj i međunarodne prijetnje”, kazala je.

Dodala je kako je Hrvatska drugu godinu zaredom proglašena najsigurnijom zemljom u Europi za noćne šetnje, dok se prema Global Peace Indexu nalazi na 15. mjestu od 163 države svijeta po sigurnosti i miroljubivosti.

Prošle je godine evidentirano 62.847 kaznenih djela za koja se progon poduzima po službenoj dužnosti, što je šest posto više nego 2023., a policija ih je razriješila 71,7 posto. Počinjeno je 37 ubojstava i sva su razriješena.

Istaknula je i kako je policija nastavila prijavljivati kaznena djela i prekršaje kojima se doprinosi zaštiti djece, članova obitelji/bliskih osoba te istraživati kaznena djela gospodarskog kriminaliteta i korupcije, kojih je lani prijavljeno 4.046, od čega 601 koruptivno kazneno djelo.

Što se tiče kriminaliteta droga, tijekom 2024. godine evidentirano je 7,7 posto više prekršajnih i kaznenih prijava nego 2023. godine.

Prijavljeno je 126 kaznenih djela iz skupine kaznenih djela protiv čovječnosti i ljudskog dostojanstva u odnosu na 92 iz 2023. godine, koja se odnose na zločine počinjene tijekom Domovinskog rata.

Govoreći o nezakonitim migracijama, državna tajnica navela je kako ih je bilo 58 posto manje nego godinu ranije, ali da je policija otkrila i prijavila 11 posto više kaznenih djela.

U okolnostima povećanja prometa, živote je na prometnicima izgubilo 239 osoba. Sveukupno je evidentirano 35.729 prometnih nesreća, odnosno 3,3 posto više nego 2023. godine, no i u takvim okolnostima 2024. je druga godina s najmanje poginulih osoba u prometnim nesrećama otkako se vodi statistika i šesta godina zaredom s manje od 300 poginulih osoba u prometu.