Patrik Macek/PIXSELL
Oni su svojim glasovima u Saboru spriječili pad dviju HDZ-ovih vlada, na čelu s Jadrankom Kosor i Andrejom Plenkovićem, ali dosad niti jednom nije o njima ovisilo koja će politička grupacija iznjedriti premijera
povezane vijesti
ZAGREB – Kad ovih dana u Restart koaliciji računaju kako će nakon parlamentarnih izbora doći do 76 mandata, prvo što učine je da si pribroje osam zastupnika nacionalnih manjina. Jednako to rade i u HDZ-u, jer im je još uvijek primarna opcija savez sa svim zastupnicima nacionalnih manjina, a ne s Domovinskim pokretom.
To znači da i jedni i drugi žele da im oni, premda su u Sabor izabrani po posebnim pravilima i s puno manje glasova nego ostali zastupnici, pomognu svojim potpisima kako bi upravo njihov kandidat od predsjednika Zorana Milanovića dobio mandat za sastavljanje Vlade.
Na zastupnicima nacionalnih manjina će stoga možda biti težak politički teret da presude hoće li u idućem četverogodišnjem razdoblju Hrvatskom upravljati koalicija lijevog centra ili HDZ. Bio bi to presedan jer još se nikad nije dogodilo da manjinski zastupnici izravno odluče tko će sastaviti novu Vladu.
Oni su svojim glasovima u Saboru spriječili pad dviju HDZ-ovih vlada, na čelu s Jadrankom Kosor i Andrejom Plenkovićem, ali dosad niti jednom nije o njima ovisilo koja će politička grupacija iznjedriti premijera. Pritom su se u prošlosti različito ponašali. Primjerice, poslije parlamentarnih izbora 2015. šest zastupnika nacionalnih manjina, osim Mirka Raškovića i Ermine Lekaj Prljaskaj, potpisali su da mandatar bude Milanović, ali on na kraju ipak nije u tome uspio. U ostalim slučajavima kada su bili uz Vladu, čekali su da se iskristalizira većina, pa su joj se zatim pridružili.
Ključna figura
Državno izborno povjerenstvo jučer je objavilo pravovaljane kandidature i u 12. izbornoj jedinici, pa se zna koji će to ljudi možda biti u poziciji da određuju premijera. U Sabor će sigurno ponovno ući Talijan Furio Radin i Mađar Robert Jankovics, koji nemaju protukandidata. Radinu će ovo biti deveti zastupnički mandat, kaže i zadnji, i već razmišlja o postizbornoj kombinatorici.
– Predsjednik Republike je ključna figura u ovom procesu i sve nas treba pozvati na konzultacije, makar na razgovor u trajanju pet minuta. Konzultacije moraju biti, tako je to u svim državama parlamentarne demokracije. Milanović je taj s kojim prvim želim razgovarati po završetku izbora.
Nadalje, poznato je da neću ići s desnim ekstremistima, u obzir, što se mene tiče, dolaze lijevi i desni centar i to u zavisnosti od toga što će matematički biti moguće. Spreman sam razgovarati s kandidatima za mandatara lijevog i desnog centra, s ovim drugima samo ako ne računa i na ekstremno desne stranke, i iznijet ću im svoj program.
Potom ću donijeti odluku koga ću podržati i priopćiti je predsjedniku Republike, rekao nam je jučer Radin. Zastupnik talijanske manjine, dakle, ne zazire od toga da odluči – Plenković ili Bernardić.
Jankovics se nije javljao na naše telefonske pozive, ali on je svjetonazorski puno bliže HDZ-u nego SDP-u, pa ne bi trebalo čuditi ako se odmah nakon izbora izjasni za Plenkovića, a njemu vjerojatno ne smeta ni Miroslav Škoro.
Troje kandidata SDSS-a imaju konkurenciju, ali Milorad Pupovac, Boris Milošević i Dragana Jeckov izraziti su favoriti u srazu sa Srđanom Milakovićem, Jovicom Radanovićem i Sinišom Ljubojevićem iz Demokratskog saveza Srba. Na prošlim izborima su ih i više nego uvjerljivo pobijedili, a bitno drukčije gotovo sigurno neće biti ni ovaj put.
SDSS će razmisliti
Zato predsjednik SDSS-a Pupovac može govoriti o onome što će uslijediti poslije izbora.
– Mi o tome još nismo donijeli odluku. Pratit ćemo tko u kampanji šalje kakve poruke, jesu li one sukladne našem programu, i pričekati izborne rezultate. Koliko god pojedini politički krugovi optužuju manjine da vladaju Hrvatskom ili da odlučuju tko će vladati, rijetke su bile prilike u kojima je vlast doista ovisila o nama.
No, to se može dogoditi nakon ovih izbora. Debelo ćemo razmisliti ako se nađemo u takvoj situaciji, nećemo srljati grlom u jagode, ali od odgovornosti nećemo bježati. Na to nas, kao i sve zastupnike, obvezuje Ustav, naglašava Pupovac.
Radin: I zastupnici manjina morali bi biti u samo jednom klubuViše od dvadeset godina, od sredine devedesetih, saborski Poslovnik zastupnicima nacionalnih manjina omogućuje da budu u dva, a ne samo u jednom klubu, što je pravo koje imaju ostali zastupnici. I oni su to koristili na način da osim u Klubu nacionalnih manjina budu u još jednom. Furio Radin se tako, primjerice, redovito priključivao i Klubu zastupnika IDS-a. Ali, on sada smatra da je došlo vrijeme da se zastupnicima nacionalnih manjina ukine ova pogodnost. |
Čehu Vladimiru Bileku, predsjedniku Kluba zastupnika nacionalnih manjina u prošlom sazivu, protukandidat je Slovak Ivan Komak. Bilek je nekad bio član HNS-a, ali nadasve ga krasi politički pragmatizam. Veliki je interes za zastupnika 12 manjina, među kojima su najbrojnije i najorganiziranije romska i njemačka.
Rom Veljko Kajtazi dominira u toj jedinici od 2011. godine i ponovo ima razloga za optimizam. Suprotstavit će mu se sunarodnjaci Bari Ahmedi i Franjo Horvat te Robert Bosak, koji se kandidira kao Nijemac. Na izborima 2016., Kajtazi je izabran s 53,16 posto glasova, a drugoplasirani Bosak skupio ih je 29,18 posto.
Kajtazi može surađivati sa svim političkim strankama, a Bosak je desno orijentiran. Najveća je gužva u jedinici s pet nacionalnih manjina, u kojoj su najjači Albanci i Bošnjaci. Dugo su u njoj pobjeđivali Bošnjaci, ali je 2015. mandat osvojila Albanka Ermina Lekaj Prljaskaj i obranila ga 2016. Pokušat će to i sada u konkurenciji s Albancima Idrisom Sulejmanijem i Habibom Tahirijem te Bošnjacima Mensurom Ferhatovićem, Arminom Hodžićem, Nedžadom Hodžićem i Berminom Meškićem.
