U tom je smislu izrazio nadu da u Saboru, bez obzira na različitost kao jednog od temeljnih prava unutar demokratskog parlamentarizma, ipak oko strateških pitanja neće biti veliki prijepora, iako bi bilo »naivno i pomisliti da ćemo u ovom Saboru forsirati jedinstvo i jednoglasje«.

Ne treba se, naglasio je, bojati ni žućnih rasprava, ali i pledirao da one budu unutar demokratske procedure i uz međusobno uvažavanje. »Neka bude razlika, neka bude živost, pa i žestokih verbalnih okršaja ako će nas to dovesti do pravih rješenja, ako će to biti put ka izlasku iz krize«, poručio je.

Šprem je naglasio da je aktualna kriza, koja je dijelom uvezena, »ponajprije naš autohtoni proizvod«, istaknuvši kako »krizu treba zgrabiti kao dragocjeni povijesni trenutak u kojem je moguće ostvariti novu priliku, nove društvene odnose, nov način razmišljanja«.

Nužno je, dodao je, pažljivo osluškivati glas građana, sindikalnih organizacija i civilnog društva te ga maksimalno uvažavati.

»Jedan kroničar napisao je da je 4. prosinca bila vlast 12 sati u rukama naroda. Moramo biti duboko svjesni da ta vladavina naroda treba trajati ne samo tih 12 sati, i to upravo preko najvišeg predstavničkog tijela ove zemlje, preko ovog Sabora kojeg danas inauguriramo«, poručio je Šprem.

Prošlo je, napomenuo je, 20 godina od stvaranja suverene, demokratske Hrvatske, a šest prethodnih saziva Sabora doprinijelo je izgradnji i učvršćenju demokratskih institucija i vladavini prava.

»Bila je to i svojevrsna škola demokracije uopće i parlamentarizma posebno. U toj su školi bili nekad na razini svoje velike odgovornosti, a nekad, nažalost, nisu opravdali povjerenje koje im je narod ukazao«, rekao je Šprem.

Unatoč zastojima, Sabor je, ocijenio je, bez sumnje ipak napredovao, izgradio je demokratsku arhitekturu zemlje i pokazao trajnu privrženost političkoj demokratskoj opciji.

»Narod nam je svoj suverenitet samo posudio, a ne bezuvjetno poklonio. Naš je imperativni zadatak da u svakom trenutku, u svakom svom činu imamo na umu najviše vrednote zapisane u Ustavu – a to su sloboda, jednakost, nacionalna ravnopravnost, rodna jednakost, mirotvorstvo, socijalna pravda, prava čovjeka, nepovredivost vlasnišva, očuvanje prirode i okoliša, vladavina prava«, poručio je Šprem.

Sve je to, dodao je, u funkciji očuvanja državnog suvereniteta i stvaranja uvjeta za bolji život svih naših građana, što ćemo najprije činiti, naglasio je, stvarajući zakonodavne okvire za izlazak zemlje iz duboke gospodarske i socijalne krize, najteže krize nakon Domovinskog rata.

»Morat ćemo odlučivati, a onda biti i odgovorni ponekad i za nepopularne mjere jer su one nužan ulog u budući boljitak. Moramo djelima pokazati da služimo građanima, da nismo vođeni osobnim, grupnim, korporacijskim, uskostranačkim ili ideološkim ciljevima«, kazao je Šprem.

Kao jednu od prvih odluka novoga saziva najavio je raspisivanje referenduma o ulasku Hrvatske u EU, na kojemu očekuje da će velika većina građana »reći povijesno ‘da’«.

»Na nama je da okončamo ovaj dugačak put«, rekao je, najavivši nastavak učvršćivanja demokratskih okvira i njihova punjenja sadržajima koji će nas izjednačavati s najrazvijenijim zemljama EU. Naročite se to, rekao je Šprem, odnosi na vladavinu prava, još energičniju borbu protiv korupcije i kriminala, zaštitu ljudskih i manjinskih prava te ekonomski razvoj.

»Od nas ovisi kako ćemo se i koliko znati prilagoditi turbulentnim zbivanjima i promjenama i iskoristiti svoje vrijednosti i šanse«, poručio je.

Zastupnici su izabrali i prvo saborsko radno tijelo – Mandatno-imunitetno povjerenstvo (MIP), kojim će predsjedavati Gordana Sobol (SDP), potpredsjednik je Tomislav Čuljak (HDZ), a članovi SDP-ovci Luka Denona, Nadica Jelaš i Tanja Vrbat, HNS-ovac Anđelko Topolovec, HDZ-ovci Šima Đurđević i Đurđica Sumrak, te HDSSB-ovac Ivan Drmić.

Leko, Stazić i Batinić novi potpredsjednici Sabora

SDP-ovi zastupnici Josip Leko i Nenad Stazić te HNS-ov Milorad Batinić novi su potpredsjednici Hrvatskog sabora, jednoglasno su odlučili saborski zastupnici koji ipak danas nisu birali i dvoje potpredsjednika iz oporbene kvote.

HDZ je jučer izvijestio da će potpredsjednici Sabora iz redova oporbe biti HDZ-ovci Jadranka Kosor i Vladimir Šeks, ali budući da Kosor obnaša dužnost premijerke do izbora Zorana Milanovića za novog premijera te članova njegove vlade, što se očekuje sutra, ne može biti izabrana potpredsjednicom Sabora.

Izboru potpredsjednika Sabora prethodilo je prihvaćanje izvješća Mandatno-imunitetnog povjerenstva (MIP) o provedenim izborima i imenima izabranih zastupnika, koji su, njih 134 koliko ih nazoči sjednici, potom položili i prisegu.

MIP je zastupnike izvijestio i o podnesenim ostavkama na zastupničku dužnost, imenima zastupnika koji obnašaju dužnost nespojivu sa zastupničkom pa im mandat miruje, imenima zastupnika kojima mandat miruje na njihov zahtjev te o zamjenicima zastupnika koji umjesto njih počinju obnašati zastupničku dužnost.

Shodno tome, zastupnički mandat počinju obnašati HDSSB-ov Zoran Vinković, kao zamjenik osječkog gradonačelnika Krešimira Bubala, Dunja Špoljar mijenjat će SDP-ovog Sinišu Hajdaša Dončića, Giovanni Sponza mijenjat će IDS-ovog istarskog župana Ivana Jakovčića, a HDZ-ovka Ana Lovrin u Saboru će sjediti umjesto Milana Jurkovića.

Primorsko-goranskog župana Zlatka Komadinu u SDP-ovim će klupama mijenjati Ada Damjanac, HDZ-ovac Ante Babić mijenjat će umirovljenog generala Damira Krstičevića, umjesto sisačko-moslovačke županice Marine Lovrić sjedit će SDP-ovac Zoran Vasić, a HDZ-ovac Šima Đurđević umjesto Danijela Marušića.

HDZ-ova Branka Jurićev Martinčev mijenjat će Gorana Pauka, njezin stranački kolega Zdenko Bošnjak zamjenjuje splitsko-dalmatinskog župana Antu Sanadera, HDSSB-ovac Igor Češek mijenjat će osječko-baranjskog župana Vladimira Šišljagića, a HDZ-ovka Ivanka Roksandić privremeno će u Saboru sjediti umjesto Vesne Škare Ožbolt (DC).    

Slaven Hojski imenovan je novim tajnikom Hrvatskog sabora, no bez glasova HDZ-ovih zastupnika koji su bili i protiv razrješenja dosadašnjeg tajnika Josipa Sesara.

HDZ je bio protiv i razrješenja Ivana Bukarice dužnosti zamjenika tajnika Sabora i tajnika plenarne sjednice, a na tu je dužnost, također uz protivljenje HDZ-a, ponovno sjela Jadranka Blažević, tajnica u ranijim sazivima Sabora.