Predsjednik suda dužan je skrbiti o učinkovitosti suda u procesima koji traju duže od tri godine, uvodi se i osobna odgovornost za spise koji su na sudu, tako da ne treba čuditi ako se po izglasavanju zakona dio predsjednika odluči na odustajanje od pozicije
ZAGREB - Ministarstvo pravosuđa uskoro u Vladinu proceduru stavlja novi Zakon o sudovima, dokument kojim će se domaća pravosudna scena dodatno usuglasiti s europskim zakonodavnim okvirima.
Prva stvar koja će suce dirati svakako je smanjenje imuniteta sudaca. To je jedan od zahtjeva koji su tijekom monitoringa stizali i od Europske unije, jer se smatralo kako je apsolutni imunitet od kaznenog progona za suce ipak previše. Prema novim predloženim odredbama, nemogućnost kaznenog progona za suce će se odnositi samo za kaznena djela počinjena u obavljanju sudačke dužnosti. Jednostavno kazano, za suce prestaje važiti apsolutni imunitet te sad imaju samo službenički. Time se prema preporukama EU-a smanjuje mogućnost sudaca da prijeđu na »tamnu stranu«. Vjerojatno nije nešto što će oduševiti sudske organizacije, no ovime se Hrvatska izjednačava s većinom drugih europskih zakonodavstava.
Temeljita regulacija
Velika promjena u odnosu na sadašnje stanje biti će uvedena i kroz odredbe o odgovornosti predsjednika sudova. Prilikom izrade nacrta zakona uzete su u obzir kritike da predsjednici sudova ne ulažu dovoljno napora u reguliranju urednog i dovoljno brzog rada sudova za koje su zaduženi. Kao jedan od razloga takve situacije naveden je i nedostatak zakonskih odredbi koje reguliraju rad predsjednika sudova. Novim zakonom taj će rad biti temeljito reguliran.
Predsjednici nižih sudova po novom će svojim neposredno nadređenim predsjednicima viših sudova morati podnositi pravomoćan godišnji raspored poslova, a najmanje jednom mjesečno će direktnim uvidom provjeravati obavljaju li se poslovi koje je dodijelio sucima svog suda uredno i pravodobno. Posebno je navedena i stavka da je predsjednik suda dužan skrbiti o učinkovitosti suda u procesima koji traju duže od tri godine.
Zakon propisuje da je predsjednik suda u kojem se vodi postupak za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku nadležan i za sam postupak. Time se, laički kazano, izvršio pritisak na predsjednike sudova. Do sada je ta uloga bila administrativna i najčešće je nosila olakšavanje posla, obzirom da se gotovo sav posao svodio na distribuiranje zaprimljenih predmeta sucima. Sada se uvodi i osobna odgovornost za spise koji su na sudu, tako da ne treba čuditi ako se po izglasavanju zakona dio predsjednika sudova odluči na odustajanje od svoje pozicije. Zanimljivo je kako će sada detaljno biti razrađeno i raspoređivanje predmeta na sudovima. Do sada su predsjednici sudova imali autonomno pravo da sami određuju koji će spis ići kojem sudu, a sada je procedura detaljno razrađena i zasniva se na čistom abecednom rasporedu sudaca.
Razumni rokovi
Na ove odredbe svakako se nadovezuju i one koje se odnose na zaštitu prava na suđenje u razumnom roku. U zakon se stavljaju dvije nove institucije kojima se želi zaštiti pravo građana na brzo suđenje. Prvi je podnošenje zahtjeva direktno nadređenom predsjedniku suda, kojem je dužnost razmotriti spis i ukoliko utvrdi da je zahtjev osnovan, mora odrediti rok za rješavanje predmeta. Taj rok je propisan na najviše šest mjeseci, osim ukoliko okolnosti samog suđenja ne zahtijevaju duže vremensko razdoblje.
Ukoliko ovo ne upali, stranka nakon daljnjih šest mjeseci može dati predstavku predsjedniku višeg nadređenog suda, odnosno zahtjev za isplatu primjerene naknade zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku. Viši sud u tom slučaju i sam izdaje uredbu kojom određuje sucu rok za rješavanjem spisa, ali podnositelju i isplaćuje naknadu u iznosu do 35 tisuća kuna. Ovime se sada dodatno »pritišće« suce, obzirom da njihovo sporo vođenje postupka može dovesti do materijalno vidljivih posljedica.
Nacrtom novog zakona o sudovima detaljno se razrađuje i posao pravosudne inspekcije Ministarstva pravosuđa. Nadzori mogu biti redoviti, zakazani godišnjim planom inspekcije, ali i izvanredni, koje mogu potaknuti i naložiti predsjednik Vrhovnog suda i predsjednik Državnog sudbenog vijeća. Nakon inspekcije se piše izvješće, a novina je da ono može sadržavati i prijedlog ministru za razrješenjem predsjednika nadziranog suda, ukoliko se zamijete velike pogreške i sporost u radu.
Novim zakonom, kako neslužbeno navode u Ministarstvu pravosuđa, htjela se prije svega postići veća ažurnost sudova. Naime, zaostatak predmeta još uvijek je velika rak-rana domaćeg pravosuđa. Iako nove odredbe neće donijeti odmah vidljivu promjenu u rješavanju spisa, smatra se kako će kroz neko vrijeme efikasnost biti poboljšana. Suci ovim novim zakonskim rješenjima imaju mnogo veću osobnu odgovornost, što je vjerojatno korak bliže normalnom europskom djelovanju domaćih sudova.
