Arbitražnim je sporazumom sudu naloženo da odredi ne samo granicu na kopnu i moru, nego i da odluči o vezi Slovenije s otvorenim morem, što je rezultat svojedobne slovenske blokade hrvatskih pregovora
Potpuno u sjeni teške gospodarske krize i recesije u Hrvatskoj, kao i aktualnih političkih sukoba unutar vladajućeg SDP-a, u Den Haagu je danas započela usmena rasprava u arbitražnom postupku kojim će napokon biti okončan hrvatsko-slovenski granični spor star koliko i obje države.
Danas je prva na redu bila Hrvatska, koja je započela iznošenjem svojih argumenata. Prvom danu rasprave prisustvovala je i prva potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić, koja je time, kako je sama kazala, naglasila važnost arbitražnog postupka i autoriteta arbitražnog suda za hrvatsku državu i hrvatski narod.
Komplicirana stvar
Ministrica Pusić od arbitražnog suda očekuje »točnu presudu«, u skladu sa svim pravilima i međunarodnim pravom. No u tome i jest najveći problem ovog arbitražnog postupka, barem za Hrvatsku. U tome, naime, što arbitražni sud u ovom predmetu neće odlučivati samo u skladu s međunarodnim pravom, nego i načelom pravednosti i dobrosusjedstva. I to nije sve. Arbitražnim je sporazumom arbitražnom sudu naloženo da odredi ne samo granicu između dvije zemlje na kopnu i moru, nego i da odluči o vezi Slovenije s otvorenim morem, što je izravan rezultat slovenske ucjene Hrvatske i svojedobne blokade hrvatskih pristupnih pregovora.
Da stvar bude još kompliciranija, arbitražni sud najprije mora odrediti granicu, a tek nakon toga odlučiti o vezi slovenskih teritorijalnih voda s otvorenim vodama i režimu upotrebe relevantnih morskih površina. I pritom uopće nije precizirano o kakvoj se vezi Slovenije i otvorenog mora radi, teritorijalnoj ili kakvoj drugoj, zbog čega mnogi u Sloveniji strahuju da će, nakon što odredi granicu u skladu s međunarodnim pravom, arbitražni sud samo moći konstatirati da slovenski teritorijalni kontakt s otvorenim vodama – nije moguć. Pritom valja imati na umu da arbitražni sud o granici odlučuje isključivo u skladu s međunarodnim pravom, dok o vezi Slovenije s otvorenim morem, uz međunarodno pravo, primjenjuje i pravičnost i načelo dobrosusjedskih odnosa u svrhu postizanja poštenog i pravednog rezultata, uključujući i sve relevantne okolnosti, zbog čega se vlasti u Ljubljani ipak nadaju da će im navedene odredbe biti dostatne da »sačuvaju« cjelovitost Piranskog zaljeva i dobiju teritorijalni kontakt s otvorenim vodama.
Slovenski teritorijalni kontakt po odredbama međunarodnog prava nije moguć, osim na štetu hrvatskog teritorijalnog mora, budući da Hrvatska inzistira da granica bude povučena crtom sredine Piranskog zaljeva, u skladu s međunarodnim pravom. Kako granica nikad nije bila pravno određena, u Ljubljani smatraju da će načelom »uti possidetis« – posjedovanja i kontrole – uspjeti dokazati da je Ljubljana kontrolirala sporna područja, pogotovo na lijevoj obali Dragonje i u Piranskom zaljevu, te uvjeriti sud da se Hrvatska tome nije protivila.
Zatvorena vrata
Hrvatska će svoje argumente iznositi i sutra, a slovenska strana nastupa u četvrtak i petak, nakon sutrašnje jednodnevne stanke. Isti postupak ponovit će se sljedeći tjedan, kada će hrvatski i slovenski pravni tim imati priliku odgovoriti na argumente druge strane, nakon što arbitražni sud tijekom vikenda razmisli o iznesenim argumentima i pripremi pitanja za obje strane.
Rasprava se odvija iza zatvorenih vrata, bez javnosti, u skladu s arbitražnim sporazumom što su ga 2009. u Stockholmu potpisali tadašnja premijerka Jadranka Kosor i njezin slovenski kolega Borut Pahor, iako je slovenska strana zahtijevala otvaranje postupka. Hrvatska strana na to nije pristala, smatrajući kako je za to potrebna promjena i ponovna ratifikacija arbitražnog sporazuma, što je Slovenija zanijekala.
Usmena rasprava predstavlja svojevrsni finale arbitražnog postupka, nakon kojeg još jedino preostaje pričekati odluku arbitražnog suda, koji se povlači na razmatranje iznesenih dokaza i argumenata, kako bi mogao donijeti odluku. Arbitražni sporazum sudu nalaže donošenje konačne odluke »što prije«, no najvjerojatnije to neće biti prije sljedeće godine. Ne bismo se trebali iznenaditi ako arbitražni suci još jedino požele posjetiti sporno granično područje i na terenu razjasniti eventualne preostale nejasnoće, budući da prema našim informacijama to dosad nisu učinili.