RIJEKA  Arbitražni sud zakazao je za četvrtak, 17. ožujka, usmenu raspravu na koju su Hrvatska  i Slovenija pozvane iznijeti svoje argumente, no hrvatska se strana, kako je jučer u Bruxellesu izvijestio hrvatski šef diplomacije Miro Kovač, neće odazvati tom pozivu. Hrvatska je, naime, istupila iz arbitražnog postupka i nije više strana u tom postupku, tako da poziv za hrvatsku stranu nije više relevantan. 

Iza zatvorenih vrata

U priopćenju Stalnog arbitražnog suda u Den Haagu, koji arbitražnom sudu pruža usluge tajništva, hrvatska je strana pozvana da svoje argumente iznese u četvrtak ujutro, dok je za slovenske argumente rezervirano poslijepodne. Saslušanje će se odvijati iza zatvorenih vrata, a naknadno će biti izdano priopćenje.  

Arbitražni sud – koji sačinjavaju predsjednik Gilbert Guillaume iz Francuske, Britanac Vaughan Lowe, Nijemac Bruno Simma, te Norvežanin Rolf Einar Fife i Švicarac Nicolas Michel koji su imenovani kao slovenski i hrvatski arbitar nakon što Hrvatska i Slovenija nisu u zadanom roku imenovali svoje arbitre – odredio je usmeno saslušanje kako bi pružio priliku stranama u sporu da objasne svoje postupke nakon prošlogodišnje afere Pirangate i objavljivanja snimaka razgovora slovenske agentice Simone Drenik i slovenskog arbitra Jerneja Sekoleca, koji su zbog toga ubrzo odstupili. 

Hrvatska je ubrzo nakon skandala donijela neopozivu odluku o napuštanju arbitraže, smatrajući da je taj postupak »nepopravljivo kontaminiran« skandalom u kojem su na vidjelo izašli nedopušteni kontakti i pokušaj slovenskog utjecaja na ostale članove arbitražnog suda, dok slovenska strana smatra da »prekršaji« slovenske agentice i arbitra nisu toliki da bi arbitražni sud trebao prestati s radom, očekujući da će konačnom odlukom dobiti teritorijalni kontakt s otvorenim morem.

Nema nametanja

No arbitražni sud nastavio je funkcionirati kao da se ništa nije dogodilo. Prije nekoliko mjeseci zatražio je od dviju strana dodatnu građu i argumente, no Hrvatska se na taj poziv, čiji je rok istekao 15. siječnja, potpuno oglušila, kao što sada ignorira poziv na usmenu raspravu, dok je Slovenija sve zahtjeve arbitražnog suda ispunila. Time je Zagreb definitivno potvrdio svoju odluku da arbitražni sud za Hrvatsku više ne postoji, iako će konačnu odluku o tome hoće li arbitražni sud nastaviti s radom ili neće naposljetku donijeti sam arbitražni sud, i to najvjerojatnije nakon predstojećeg usmenog ročišta. 

Istupajući iz arbitraže Hrvatska je, pozivajući se na Bečku konvenciju, pokrenula postupak poništenja arbitražnog ugovora, no taj će postupak potrajati, a riječ je o presedanu za koji je neizvjesno kako bi mogao završiti. U slučaju da arbitražni sud nastavi funkcionirati i donese konačnu odluku o razgraničenju, Hrvatska takvu odluku ne bi priznavala, kao što ne priznaje ni instituciju koja bi je donijela, a međunarodno pravo ne poznaje mehanizme kojima bi se takva odluka mogla nametnuti Hrvatskoj. No to znači da bi se spor oko arbitraže nastavio,najvjerojatnije pred Međunarodnim sudom pravde u Den Haagu.