ZAGREB  U tijeku su razgovori predstavnika vlasti i katoličke Crkve kako riješiti zamršen spor u vezi s nekretninama župe Dajla, a kao ključan problem trenutačno se nameće odštetni zahtjev države prema toj istarskoj župi u visini od čak 500 milijuna kuna. Naime, na Trgovačkom sudu u Rijeci – Ispostava Pazin, 21. lipnja započeo je postupak u kojem Županijsko državno odvjetništvo u Puli traži uime Hrvatske 513 milijuna kuna za naknadu štete nastale nemogućnošću povrata zemljišta koje je država u kolovozu 2011. godine ponovno nacionalizirala.

U razdoblju dok je Crkva raspolagala tim nekretninama, što ih joj je država vraćala od 1997. do 2002., dio je, Fratarska šuma, prodan privatnim investitorima za golf terene i sada Hrvatska zahtijeva obeštećenje.

Golemi novac

– Vlada Jadranke Kosor je pogriješila u ovom slučaju. Ne može se nekome nešto dati, nakon desetak godina mu to uzeti natrag i još tražiti odštetu za ono što taj više nema. To nije moralno, objasnio nam je izvor u Banskim dvorima poziciju hrvatske Vlade prema rješenju Ministarstva pravosuđa 9. kolovoza prošle godine. Njime su poništena rješenja Istarske županije, Ureda za imovinsko pravne poslove kojima je spomenuto poljoprivredno i građevinsko zemljište dano u vlasništvo župi Dajla, kao pravnom slijedniku na crkvenom i civilnom području Benediktinskog samostana Dajla – Novigrad.

Prošlog tjedna predsjednik Vlade Zoran Milanović primio je apostolskog nuncija Alessandra D’Errica i, kako je izvijestila agencija IKA, »tijekom srdačnog susreta razgovaralo se o skorom posjetu premijera Milanovića Vatikanu, o sadašnjim bilateralnim odnosima i o odnosima između Crkve i države«. Može se pretpostaviti da je bilo riječi i o župi Dajla odnosno golemom novcu što ga država potražuje od Crkve, a o tome će Milanović vjerojatno krajem mjeseca razgovarati i s papom Benediktom XVI.

Zasad se rješenje još ne nazire, ali činjenica je da i država duguje Crkvi i to 230 milijuna kuna iz razdoblja od 2000. do 2003. godine, pa je možda moguće određeno prebijanje.

Pokazali mišiće

No, opisani pravni postupak samo je jedan od brojnih koji su posljedica burnog unutarcrkvenog imovinskog spora u koji se prije godinu dana umiješala i Vlada Jadranke Kosor. Podsjetimo, papa je 6. srpnja 2011. na jednu minutu suspendirao Ivana Milovana, tadašnjeg biskupa Porečke biskupije koji nije htio potpisati da imovina samostana u Dajli pripada talijanskim benediktincima. Svoj je potpis na tu odluku stavio vatikanski biskup Santos Abril y Castello.

Ali, Porečka biskupija nije sjedila srštenih ruku, Milovan se žalio premijerki Jadranki Kosor koja je pisala i papi da se »kao vjernica nada da će se naći rješenje kojim će se poruke ljubavi, mira i nade koje je papa prenio prilikom posjeta Hrvatskoj sačuvati i učvrstiti«. Naposljetku, je država ipak pokazala mišiće Vatikanu i tadašnji ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković je razvlastio Crkvu nad zemljištem župe Dajla. Zaključeno je da se to zemljište, što su ga nacionalizirale jugoslavenske komunističke vlasti, nije moglo vratiti Crkvi jer su benediktinci namireni u sklopu Osimskog sporazuma između Jugoslavije i Italije. Nakon toga se država uknjižila na sporno zemljište, od kojeg dio već bio prodan.

Vatikan je izrazio čuđenje tim potezom Hrvatske, ocjenjujući da on »nije u skladu s temeljnim načelom pravne sigurnosti«. Međudržavne i unutarcrkvene napetosti prenijete su u pravosudnu sferu.

Žalba na rješenje

Osim onog najzanimljivijeg, u kojem se barata s odštetnim zahtjevom od pola milijarde kuna, pokrenuta su još dva spora. Najprije je još 19. siječnja 2012. pokrenut postupak protiv župe Dajle i crkvenog poduzeća Benedikt d.o.o., no on je već pet dana kasnije obustavljen jer se Hrvatska povukla. Dan poslije, 25. siječnja, pokreće se novi spor zbog iste stvari, s tim da se sad traži i »predaja u posjed«, odnosno doslovno da Župa iseli, a kao »umješači« na crkvenoj strani su i talijanski benediktinci, odnosno njihovo poduzeće Abbazia. Taj je postupak prekinut službenom odlukom suda 6. rujna, a razlog tome je tužbe benediktinaca Visokom Upravnom sudu.

Oni su se žalili na rješenje Ministarstva pravosuđa. Tek nakon odluke Visokog Upravnog suda nastavit će se ovaj spor. O njemu će ovisiti i odluka u onom za naknadu štete, jer ako ispadne da Hrvatska nema pravo na te terene i nekretnine, onda nema pravo niti na naknadu štete za prodane terene.