Zakon nije prekršen, ali...

Slučaj Beroš. Zakon iz srpnja zaista kaže da istraga zbog korupcije nije zapreka za zapošljavanje liječnika

Zlatko Crnčec

Ilustracija NL / Marko Gracin

Ilustracija NL / Marko Gracin

Izmjene Zakona proširile su zapreke za rad liječnika na slučajeve kaznenih djela protiv spolne slobode, no ne i na koruptivna djela



Iako postoji jako puno razumnih prigovora protiv toga da je KBC Sestre milosrdnice u radni odnos kao neurokirurga primio nekadašnjeg ministra zdravstva Vilija Beroša, među njima nije i onaj da je to napravljeno suprotno Zakonu o zdravstvenoj zaštiti ili da su izmjene tog Zakona u srpnju ove godine napravljene zbog toga da se omogući njegovo zapošljavanje. Naime, i da tih izmjena nije bilo, ni tada ne bi postojale bilo kakve prepreke za njegovo zapošljavanje u smislu Zakona o zdravstvenoj zaštiti.


Srpanjske izmjene


Naime, tim izmjenama koje je Sabor raspravio 2., a izglasao 15. srpnja ove godine, samo se izmjenama članka 47. i članka 156. postrožuju uvjeti da neki liječnik može imati privatnu praksu ili da bude zaposlen u državnom sustavu zdravstvene zaštite. I to u smislu da protiv njega nije pokrenut kazneni postupak ili da nije pravomoćno osuđen za neko od kaznenih djela iz glave XVI. Kaznenog zakona – kaznena djela protiv spolne slobode i glave XVII. istoga Zakona – kaznena djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta. Do tada je u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti pisalo da je prepreka za privatnu praksu ili rad u državnom zdravstvu samo činjenica da je netko pravomoćno osuđen za kazneno djelo iz gore spomenutog djela Kaznenog zakona.


Optuženi bivši HDZ-ov ministar Vili Beroš upravo dobio posao u KBC Sestre milosrdnice





Izmjenama iz srpnja kao zapreka je uveden i sam početak kaznenog postupka za ta kaznena djela. Ni prije ni nakon ovogodišnjih izmjena, ovaj Zakon kao prepreke za privatnu praksu ili rad u državnom zdravstvu ne navodi početak kaznenog postupka za kaznena djela za koja je Beroš optužen. A to su kaznena djela zločinačkog udruženja, davanja i primanja mita, zlouporabe položaja i ovlasti, nezakonitog pogodovanja, trgovanja utjecajem i pranja novca, sve u sastavu zločinačkog udruženja te primanja mita i nezakonitog pogodovanja. Ni jedno od tih kaznenih djela Zakon o zdravstvenoj zaštiti ne navodi da bi početak kaznenog postupka protiv nekog liječnika zbog sumnje u njihovo počinjenje bio razlog da mu se onemogući privatna praksa ili rad u zdravstvenom sustavu.


(Ne)jasan natječaj


Izvjesnu zabunu u cijelom slučaju izazvao je dio teksta natječaja koji je raspisao KBC Sestre milosrdnice, u kojem zaista piše da se traži dokaz da protiv kandidata nije u tijeku bilo kakav kazneni postupak. »Uz molbu na natječaj treba priložiti: životopis, preslike: uvjerenja da se ne vodi kazneni postupak, dokaza o državljanstvu, diplome, uvjerenja o položenom specijalističkom ispitu i odobrenja za samostalni rad«, piše u prvom dijelu teksta natječaja.


Koalicijski partner HDZ-a nezadovoljan zapošljavanjem Beroša. Hrebak: ‘Građani su s pravom gnjevni’



Pravni stručnjaci koje smo konzultirali smatraju da KBC Sestre milosrdnice ili bilo koja druga zdravstvena ustanova ne mogu prilikom zapošljavanja postavljati uvjete koji bi bili stroži od onih koje određuje sam krovni zakon, a to je u ovom slučaju Zakon o zdravstvenoj zaštiti. Usto, i na kraju samog teksta natječaja ipak se navodi da se »ne može primiti u radni odnos za obavljanje poslova osoba koja u sustavu zdravstva neposredno u vidu zanimanja pruža zdravstvenu zaštitu te koja sudjeluje u dijagnostičkim i terapijskim postupcima, a protiv koje je pokrenut kazneni postupak ili koja je pravomoćno osuđena za neko od kaznenih djela iz glave XVI. Kaznenog zakona – Kaznena djela protiv spolne slobode i glave XVII. istoga Zakona – Kaznena djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta«. Što jest u suprotnosti s odredbom u prvom dijelu teksta natječaja koji govori o tome da je potrebno donijeli uvjerenje da se protiv kandidata ne vodi kazneni postupak za bilo kakvo kazneno djelo.


Inicijativu za izmjenu zakona dao – Vili Beroš


Da će biti postroženja uvjeta u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti, najavio je još sam Vili Beroš dok je bio na funkciji ministra. Neposredan povod za ovu njegovu inicijativu bio je slučaj ginekologa osječkog KBC-a Zlatka Topoloveca koji je bio nepravomoćno osuđen zbog silovanja pacijentice, ali je nastavio raditi jer je u tom trenutku Zakon određivao da on na to ima pravo sve dok presuda ne postane pravomoćna, odnosno dok je ne potvrdi prizivni sud. Toplovcu je osječki KBC ipak otkazao ugovor o radu prije pravomoćne presude. Zakonske izmjene da je otkaz moguć i nakon početka kaznenog postupka odrađene su u srpnju ove godine, odnosno nakon što je Beroš prestao obnašati funkciju ministra zbog toga jer je bio uhićen pod osnovanom sumnjom u korupcijska kaznena djela.