U današnjem priopćenju slovensko Veleposlanstvo kao razlog osporavanja navodi da i slovenski proizvođači proizvode proizvod pod imenom slavonski kulen te da se radi o zaštiti slovenskih proizvođača na način na koji je i Hrvatska zaštitila svoje proizvođače kranjske kobasice.

 »Prigovor Slovenije na zaštitu slavonskog kulena zapravo je identičan prigovoru Hrvatske na zaštitu kranjske kobasice, koja se također proizvodi u Sloveniji i Hrvatskoj. Slovenija traži zbog toga slično prijelazno razdoblje onome za proizvodnju kobasice sa strane hrvatskih proizvođača (15 godina) u kojem mogu isto tako slovenski proizvođači još dalje proizvoditi kulen. U suprotnom slučaju slovenskim proizvođačima nanijeta bi bila velika gospodarska šteta«, navode iz Veleposlanstva Slovenije u Hrvatskoj.

 Objašnjavaju, naime, kako se zaštiti slavonskog kulena Slovenija protivila »na osnovi članka europskog zakonodavstva o shemama kvalitete, po kojima bi registracija predloženog imena ugrozila opstanak potpuno ili djelomično identičnog imena ili robne marke ili opstanak proizvoda, koji su bili zakonom određeni na tržištu već najmanje pet godina prije datuma objave jedinstvenog dokumenta za registraciju slavonskog kulena u Službenom listu Europske unije«.

 I slovensko ministarstvo poljoprivrede danas je objavilo da je »prigovor podnijelo u skladu s mogućnostima koje daje europska pravna stečevina, jer proizvod pod nazivom ‘Slavonski kulen’ rade i slovenski proizvođači«.

 Prema dostupnim podacima, proizvod s tim nazivom u Sloveniji proizvodi samo tvrtka »Celjske mesnine« i to u manjim količinama. Na svojim internet stranicama ne navodi koliko ga godišnje plasira, ali tvrdi da ga radi »prema starom slavonskom receptu« te da originalne recepture primjenjuje i u proizvodnji bosanskog sudžuka, srijemske salame i drugih suhomesnatih proizvoda iz svog asortimana.

 Jedan od najpoznatijih hrvatskih proizvođača kulena Tomislav Galović je prije sedam godina od slovenske vlade zahtijevao zabranu proizvodnju kulena u »Celjskim mesninama«, uz tvrdnju da slovenski kulen »nema nikakve veze s originalnim slavonskim«. Na Galovićeve zahtjeve u Sloveniji nitko nije reagirao.

 Veleposlanstvo Slovenije u Hrvatskoj u današnjem priopćenju podsjeća da je Slovenija do sada osporavala tri hrvatska zahtjeva – registraciju istarskog pršuta, varaždinskog zelja i slavonskog kulena.

 Oko zaštite istarskog pršuta Slovenija i Hrvatska postigle su dogovor te su uložile zajednički zahtjev za registraciju »Istarskog pršuta/Istrskega pršuta«, koji je Komisija registrirala u listopadu prošle godine.

 U listopadu prošle godine Slovenija je prigovorila zaštiti »varaždinskog zelja«, a iz slovenskog veleposlanstva podsjećaju da je Komisija pozvala Sloveniju i Hrvatsku da u roku od tri mjeseca postignu sporazum, a što se može na inicijativu Hrvatske produžiti za još tri mjeseca, u slučaju da Slovenija i Hrvatska u prvom roku ne postignu dogovor. Pregovori još nisu počeli jer Hrvatska, kako se napominje, mora najprije proučiti sadržaj slovenskog prigovora.