Odbor ministara Vijeća Europe pozvao je ovih dana Sloveniju da hitno pripremi nacrt za provedbu presude prema kojoj je Slovenija odgovorna za povrat deviznih depozita LJB-a štedišama u Hrvatskoj i BiH
Odbor ministara Vijeća Europe (VE), zadužen za provedbu odluka Europskog suda za ljudska prava (ESLJP), pozvao je ovih dana Sloveniju da hitno pripremi nacrt za provedbu presude prema kojoj je Slovenija odgovorna za povrat deviznih depozita Ljubljanske banke (LJB) štedišama u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini.
Odbor ministara, koji čine ministri vanjskih poslova 46 zemalja članica najstarije europske institucije, najavio je da će taj slučaj ponovno razmatrati u ožujku sljedeće godine, kada će na temelju informacija koje očekuje iz Ljubljane ponovno ocjenjivati napredak u provedbi presude.
Vrijeme curi
Ovdje je, dakle, riječ o svojevrsnom upozorenju odnosno »požurnici« vlastima u Ljubljani da vrijeme za donošenje teških odluka polako curi. ESLJP svojom presudom od 16. srpnja u predmetu Ališić i drugi naložio je vlastima u Sloveniji da u roku od godinu dana moraju pronaći sistemsko rješenje za isplatu 130 tisuća štediša iz Hrvatske i 160 tisuća u BiH, koji moraju dobiti svoj novac na isti način na koji su ga devedesetih dobile slovenske štediše.
Prema presudi Slovenija mora u roku od pola godine – dakle, do 16. siječnja – pripremiti akcijski nacrt za izvršenje presude, kako bi do 16. srpnja sljedeće godine sve bilo spremno za implementaciju presude. Slovenija je, naime, jedna od rijetkih europskih zemalja u kojoj presude ESLJP-a nisu neposredno izvršne, tako da će u ovom slučaju vlada u Sloveniji morat će donijeti poseban zakon.
Potpora slovenskom premijeru kod kuće nastavlja naglo padati, kao i njegovoj stranci, koja je na nedavnim izborima dobila 36 posto glasova, a danas bi, po anketama, osvojila samo 12 posto. Razočarenje s Cerarovom vladom podudara se sa sve brojnijim špekulacijama u slovenskim medijima o njegovom skorom rušenju, po sličnom receptu kao i u slučaju Boruta Pahora, koji je 2011., godinu dana prije isteka mandata, okončao svoju premijersku karijeru.
Da Slovenija priprema nacrt za isplatu štediša LjB-a ovih je dana, u intervjuu za Večernji list, potvrdio i slovenski premijer Miro Cerar, napomenuvši da to, međutim, ne znači da je priča o Ljubljanskoj banci okončana. Slovenski premijer, naravno, pritom misli na ugovor o sukcesiji iz 2001., koji propisuje da će se problem devizne štednje rješavati u okviru pregovora o sukcesiji, kao i na pitanje potraživanja LjB-a od hrvatskih poduzeća koja, prema računici slovenske strane, znatno premašuju potraživanja neisplaćenih štediša. Zbog toga inzistira na »pravednijoj« raspodjeli odgovornosti za isplatu štednih uloga, i to putem pregovora o sukcesiji, a ako to izostane, Slovenija je spremna na odgovarajuća pravna sredstva. Naravno, riječ je o tužbama koje je Cerar najavio odmah po objavi povijesne srpanjske odluke ESLJP-a, nagovijestivši tužbe protiv Hrvatske zbog kršenja sporazuma o sukcesiji, najvjerojatnije pred Međunarodnom sudu pravde u Haagu, a možda i zbog kršenja memoranduma o Ljubljanskoj banci. Svoju »prijetnju«, sigurno ne slučajno, slovenski je premijer ponovio i ovih dana, uoči današnjeg trilateralnog sastanka s hrvatskim premijerom i austrijskim kancelarom Zoranom Milanovićem i Wernerom Faymannom u Opatiji – koji će ujedno biti i prvi Cerarov posjet Hrvatskoj otkako je na toj dužnosti – na kojem će možda biti riječi i o problemu Ljubljanske banke
Sukcesijski okvir
Činjenica da Slovenija i dalje pokušava problem devizne štednje prebaciti u sukcesijski okvir svjedoči da slovenska politička elita još nije prihvatila presudu Europskog suda i sve njezine konzekvence, niti uopće želi prihvatiti da je u tom slučaju postupala nekorektno i protuzakonito, iako su pogrešne odluke oko Ljubljanske banke Sloveniji prouzročile ogromnu štetu, puno višu od samog iznosa neisplaćene štednje. No to Ljubljanu neće »spasiti« od provedbe neželjene presude – još se nikad nije dogodilo da je neka zemlja odbila provesti presudu ESLJP-a – što će slovenski proračun s kamatama stajati oko pola milijarde eura. Ipak, štediše iz Hrvatske i BiH čekat će svoj novac još najmanje pet godina. Devedesetih je, naime, vlastima u Ljubljani toliko trebalo da isplate slovenske štediše, najprije one s najmanjim ulozima, do 1000 tadašnjih njemačkih maraka, a ostale u deset rata, na rok od pet godina.
