ZAGREB – Pandemija koronavirusa ostavila je traga i na bolničkim listama čekanja, gdje je za preglede i pretrage prema posljednjim podacima HZZO-a upisano 865.000 pacijenata. Godinu i pol smanjene dostupnosti specijalističkih pregleda i pretraga tek će doći na naplatu, jer su mnogi još uvijek oprezni i ne idu liječniku sve dok voda ne dođe do grla. Kad se zdravstveni sustav u potpunosti vrati na staro, tek će se tada vidjeti pravi razmjeri štete koju je pandemija ostavila na zdravlje nacije, mimo posljedica koronavirusa.

(Ne)relevantne liste

O tome koliko je doista pacijenata na listama čekanja i koliko se dana u prosjeku mora čekati na pojedini pregled ili pretragu, u ovom času nema pouzdanih podataka. Lista čekanja HZZO-a jednako je (ne)relevantna kao i prije pandemije, jer ovisi o tome koliko ažurno pojedine bolnice šalju podatke, a ažuriranje nacionalne liste čekanja dodatno komplicira činjenica da su ravnatelji bolnica od ministra zdravstva Vilija Beroša dobili zaduženje da organiziraju nadoknadu termina propuštenih zbog odgađanja usluga uslijed pandemije.
Prema dostupnim podacima, danas se u prosjeku na pregled čeka 164 dana, ili pet mjeseci, no to se odnosi na sve preglede i pretrage, pa i one kontrolne. Kod prvih pregleda, važnih za dijagnosticiranje bolesti, stanje je prilično loše: na prvi specijalistički pregled čeka se u prosjeku četiri mjeseca ili 123 dana, a na prvu dijagnostičku pretragu, koja nekad život znači, punih 178 dana. Do kardiologa se, na primjer, zbog aritmije ili visokog tlaka na prvi pregled mora čekati između 130 i 190 dana.

Dok se ministar Beroš zaklinje u prioritetno naručivanje, tvrdeći da svatko kome treba hitni pregled može do njega preko obiteljskog liječnika, u ambulantama čujemo suprotnu informaciju: malo je slobodnih termina na koje liječnik može naručiti pacijenta, a prioritetnih gotovo i da nema.
– Jako je malo termina za naručivanje ili ih uopće ne stavljaju, a često su to termini za iduću godinu, otkriva Nataša Ban Toskić, obiteljska liječnica iz Zagreba i predsjednica KoHOM-a. Svakodnevno joj, kaže, dolaze pacijenti koji su se pokušali sami naručiti u bolnici, ali su ih sa šaltera vratili obiteljskom liječniku da se naruče preko njega. Tako se, veli, događa da joj pred vratima ordinacije pacijenti čekaju da ih ona naruči, a nema ponuđenih termina.

Skrivene »tekice«

Na našu molbu testirala je sustav – za pregled onkologa u sustavu naručivanja iz ordinacije nema slobodnih termina, niti prioritetnih termina za hitnoću. Za pregled kardiologa pacijenta može naručiti u KB-u Merkur, gdje se trenutno najkraće čeka, i to za rujan ove godine ako je riječ o intervencijskoj kardiologiji, a za »običan« pregled tek krajem studenog. Na Rebru je prvi slobodni termin za kardiološki pregled 15. ožujka 2022., a u KBC-u Rijeka do kardiologa se može tek 28. siječnja iduće godine. Onome tko ima problema sa srcem, a ne zna što mu je, preostaje u takvoj situaciji jedino otići na hitni bolnički prijem.

Ako je vjerovati listama čekanja HZZO-a, na prvi pregled ili dijagnostičku pretragu u ovom času čeka 244.000 pacijenata ili svaki treći s nacionalne liste čekanja, što je bitno manji udio prvih pregleda u odnosu na ranije godine. Prvi pregled čeka oko 120 tisuća pacijenata, od toga 42.000 u četiri KBC-a – po jedan u Rijeci i Splitu te dva u Zagrebu. Slična je situacija i s dijagnostičkim pretragama.
Ne treba pritom zaboraviti ono što je krajem prošle godine uočila Državna revizija češljajući liste čekanja: da svaki treći pacijent na magnetsku rezonancu dođe mimo liste čekanja, što u ovom slučaju znači da je broj dana čekanja na ovu pretragu i veći nego se službeno prikazuje. O »skrivenim tekicama« preko kojih se pacijenti mimo redovnih narudžbi primaju na radiološke pretrage govorila je ovih dana i Dijana Zadravec, smijenjena šefica radiologije u Vinogradskoj. Na tu temu u HZZO-u kažu kako njihovi kontrolori s bolnicama provjeravaju ovu praksu te nastoje organizirati dodatne slobodne termine i čim objektivnije urediti liste čekanja.
Jedinstveno centralno naručivanje, sustav koji je uveden početkom 2020. godine, a trebao je smanjiti liste čekanja onemogućavanjem dvostrukog naručivanja na istu pretragu, stavljen je do daljnjeg ad acta. O njemu će se ponovno razmišljati tek kad završi pandemija koronavirusa, doznajemo u HZZO-u.

Problemi tek dolaze

Da problemi s čekanjem na zdravstvenu uslugu tek predstoje, uvjereni su i u udrugama pacijenata.
– Još uvijek smo u situaciji gdje se zdravstvena zaštita manje traži, prisutan je strah od zaraze. Zdravstvo ne funkcionira u punom opsegu, ljudi nisu skloni ići liječniku u razmjerima kao prije pandemije, kaže Ivica Belina, predsjednik Koalicije udruga u zdravstvu (KUZ).
– Navike građana su se promijenile, što možda u jednu ruku i nije loše, jer su neki dijelovi sustava bili preopterećeni s čestim dolascima, dodaje. Ali s druge strane, upozorava, imamo situaciju da će se neke bolesti otkrivati u odmaklim stadijima, kada je liječenje puno problematičnije.
– Podaci o tome koji sada postoje nisu vjerojatno pouzdani, prave podatke o razmjerima i posljedicama svega što se događalo u ovih godinu i pol ćemo vidjeti kroz koju godinu, kad se sve to izračuna i analizira. Bile su razne faze u tih godinu i pol, imali smo fazu kad se sve praktički samo održavalo na životu, rješavale su se samo hitne stvari. Sigurno je bilo više propusta nego što smo sad spremni javno reći, ocjenjuje Belina.
Onkološki su bolesnici, priznaje, stavljeni kao prioritet, došli su do dijagnostike brže i jednostavnije, no kad je riječ o ljudima s kardiovaskularnim problemima, na primjer, išlo se kaže, doktoru stvarno samo onda kad bi se pojavile neke vrlo izražene tegobe.
– Mislim da su i građani brigu o svom zdravlju stavili u drugi plan, zaključuje.