Slavko Tucaković zapovjednik je hrvatskih vatrogasaca. Uoči požarne sezone, za naš list objašnjava jesu li vatrogasci spremni, objašnjava detalje priprema te govori kako je pandemija utjecala na rad vatrogasaca.

Jesu li vatrogasci spremni za ljetnu požarnu sezonu? Što biste istakli kao najvalitetniju pripremu ove godine?

– Hrvatski vatrogasci spremni su tijekom cijele godine za sve vrste intervencija pa tako i za protupožarnu sezonu. S pripremama ove protupožarne sezone krenulo se ranije što se u retrospektivi pokazalo kao izuzetno mudra odluka imajući u vidu sve izazove s kojima se još uvijek suočava, ne samo vatrogastvo, nego i cjelokupno društvo.

Manji proračun

Naime, Vlada Republike Hrvatske je prihvatila Program aktivnosti u provedbi posebnih mjera u zaštiti od požara već 3. siječnja ove godine. Izuzevši vježbu »Sigurnost 20« koja je bila na rasporedu krajem svibnja, a odgođena je zbog zaista velikih izazova u kojima su vatrogastvo kao i Hrvatska vojska morali sudjelovati, svi ostali pripremni elementi Programa aktivnosti za ovu godinu uspješno su izvršeni.

U priobalju će tako biti smješteno 1.120 vatrogasaca u javnim vatrogasnim postrojbama priobalnih županija, pet tisuća dobrovoljaca iz tih županija uz 54 vatrogasca koji su dio Državne vatrogasne intervencijske postrojbe te tisuću članova priobalnih DVD-ova.

Pomoć s kontinenta brojat će 102 vatrogasca s 13 vozila. Imajući na umu sve sastavnice protupožarnog sustava, upravo je sustav kao takav najkvalitetniji aspekt, jer hrvatsko vatrogastvo nastoji upotpuniti sve vidove djelovanja od prevencije do operativnih zadataka, maksimalno se trudeći podići razinu vatrogastva u vidu opreme kao što to čini i s promidžbenim radom.

Kroz sustav vatrogasci uče i surađuju s drugim sigurnosnim polugama u domovini i Europi. Na kraju krajeva, vatrogastvo je jedan od temelja sustava domovinske sigurnosti.

Koliko je ove godine uloženo u pripremu za požarnu sezonu, i koliko je to u odnosu na prethodne godine? Je li manje ili više?

– Predviđeni proračun za ovogodišnji Program aktivnosti iznosio je 25 milijuna kuna. Zbog zaista neočekivanih izazova koji su nas zadesili u ovoj godini, rebalansom je taj proračun umanjen za 1.150.000 kuna, ali je ključno reći kako proračunski manjak nisu niti će osjetiti sami vatrogasci.

Za ovu godinu smo predvidjeli uvećavanje novčanih sredstava po angažiranom vatrogascu s nekadašnjih 3.500 na 4.000 kuna, protupožarna naknada sa 170 kuna sada je podignuta na 200 kuna, a refundacija mjesečnih troškova po profesionalnom dopunskom domicilnom vatrogascu sa 7.000 podignuta je na 8.000 kuna. Imajući na umu troškovni dio Programa aktivnosti, 2019. godine utrošeno je nešto više od 26 milijuna kuna.

Značajna reorganizacija

U kojoj je mjeri vatrogasni sustav reorganiziran kako bi se izbjegle tragedije poput one na Kornatima 2007. godine?

– Najvažniji dio reorganizacije hrvatskog vatrogastva dogodio se upravo ove godine, kada je Hrvatska vatrogasna zajednica 1. siječnja 2020. godine postala središnji ured za vatrogastvo, a glavni vatrogasni zapovjednik time dobio status državnog tajnika, što mu omogućuje donošenje podzakonskih akata.

Hrvatsko vatrogastvo u kontinutietu prolazi kroz različite sfere napredovanja, pa danas možemo reći kako baratamo kvalitetnijom opremom. Razina educiranosti naših vatrogasaca konstantno raste, pa je i Centar za obuku u Šapjanama već poprimio i međunarodni karakter što pokazuje koliko se cijeni naš sustav izvan granica države.

U operativnom smislu izuzetna poboljšanja uočili smo u aspektu bržeg uočavanja požara što je postignuto prijenosom slike s kamera do Operativnog vatrogasnog zapovjedništva u Divuljama, ubrzan je proces donošenja odluke za djelovanjem zračnih snaga te je općenito ubrzano donošenje odluka na svim razinama.

Foto Roni Brmalj

Na same intervencije danas izlazimo sa nešto većim brojem operativnih vatrogasaca i vozila, a posebno je važno naglasiti kako je početno trajanje intervencije iz 2017.godine iznosilo 3 sata i 51 minutu te je do 2019. godine ono sniženo na 1 sat i 51 minutu.

Možete li jamčiti da su vatrogasci spremniji spriječiti požar sličan onome koji je prije dvije godine ugrozio splitska predgrađa?

– Splitski požar bio je problematičan iz nekoliko razloga. Prvenstveno su situaciju otežavale meteorološke prilike koje su te 2017. godine stvorile uvjete pogodne za jako tešku sezonu.

Te godine imali smo čak 6.230 požara i povećanje opožarene površine za čak 54,44 posto. Splitski požar bio je dodatno otežan jakim vjetrom i nepristupačnom opožarenom površinom, što je dodatno otežavalo djelovanje.

Usprkos tome, a imajući u vidu napredak koji hrvatsko vatrogastvo postiže i trud svih uključenih ljudi koji se širi i van sustava samog vatrogastva, zasigurno smo danas puno spremniji i raspolažemo s više znanja nego prije tri godine.

Naveo sam samo neka napredovanja koja smo uspjeli ostvariti kroz protekle godine i koja su upotpunila naš sustav. Uz međudjelovanje ostalih sastavnica sustava domovinske sigurnosti koji također konstantno napreduju vjerujem da smo sposobniji i agilniji nego što je to bilo 2017.godine.

Kanaderi spremni

Hrvatski kanaderi i ove su godine uključeni u europski sustav zaštite od požara. Jesu li spremni? Koliko Hrvatska ima kanadera, u kakvom su stanju, i hoće li trebati obnavljati flotu?

– Spremnost zračnih snaga je dakako na izuzetnoj razini. O obnovi flote još ne razgovaramo, ali važno je istaknuti kako će hrvatska obala kao i zemlje članice RescEU programa moći s punim povjerenjem računati na hrvatske kanadere.

Zračne protupožarne snage u sastavu MORH-a raspolažu sa šest zrakoplova Canadair CL 415, četiri zrakoplova AT 802A FireBoss, dva zrakoplova AT 802 A i dva transportna helikoptera Mi-8 MTV-1.

Za potrebe izviđanja će biti angažiran jedan zrakoplov Pilatus PC-9 te bespilotna letjelica »Orbiter 3«. U razdoblju od 1. lipnja do 30. rujna, Ministarstvo obrane i Oružane snage osigurat će dvjesto pripadnika u spremnosti za brzu intervenciju te dodatne snage za ojačanje snaga, jedan desantni brod minopolagač, jedan desantni jurišni brod, dvije gumene brodice te sustav bespilotnih letjelica – izvidnički tim za rano otkrivanje požara i nadzor požarišta.

U istom razdoblju, iz sastava Ministarstva unutarnjih poslova bit će angažiran jedan helikopter za izviđanje iz zraka. Stanje letjelica je odlično te, prije svega, operabilno.

U kakvom su stanju dobrovoljna vatrogasna društva?

– Hrvatska vatrogasna zajednica u operativnom i provedbenom smislu ima nadležnost nad Vatrogasnim zajednicama županija i vatrogasnom zajednicom Grada Zagreba. Na području Republike Hrvatske djeluje 76 javnih vatrogasnih postrojbi sa 2.641 profesionalnim vatrogascem te 1.845 Dobrovljna vatrogasna društva (DVD) s ukupno 64.456 članova i 21.912 osposobljenih dobrovoljnih vatrogasaca koji su spremni za intervencije.

U DVD-ima je zaposleno 297 profesionalnih vatrogasaca. U sustavu vatrogastva je ukupno 3.116 vatrogasnih vozila prosječne starosti 23,5 godine. Generalno govoreći, u dobrovoljna vatrogasna društva neprestano se ulaže, no nikada ne možemo biti u potpunosti zadovoljni i uvijek treba težiti poboljšanju: od opreme do novačenja novih snaga u vatrogastvo jer su oni temelj opstojnosti vatrogasnog sustava.

Stalni napredak

Što treba hrvatskom vatrogastvu?

– Ono je jedna od glavnih sastavnica domovinske sigurnosti, s tradicijom od gotovo 160 godina. Naravno, da je vatrogastvu potreban stalni razvoj, počevši od kontinuirane nabave i zamjene vatrogasne opreme kao i standardizacija opreme i vozila.

Jedan od ključnih ciljeva je i pristup EU fondovima za obnovu te izgradnju vatrogasnih domova kao i viši razvoj komunikacijskog sustava. Također, visoko obrazovanje vatrogasaca je nešto što je jako bitno za vatrogastvo i njegov razvoj, stoga je formiranje Učilišta za visoko obrazovanje vatrogasaca jedan od ciljeva Hrvatske vatrogasne zajednice.

Za vatrogastvo je bitno i postojanje vježbališta koje će omogućiti vatrogascima različite obuke. Tako vježbalište postoji u Šapjanama, a cilj nam je i ustrojavanje na području Dalmacije, kao i razvoj vježbališta u Stubičkoj Slatini. Ovako raspoređena vježbališta na regionalnoj razini omogućavat će vatrogascima iz različitih dijelova Hrvatske razvoj različitih sposobnosti potrebnih za obavljanje vatrogasne djelatnosti.

Angažirani i u suzbijanju pandemije

Koliko pandemija koronavirusa ugrožava rad vatrogasaca? Što su najveći problemi u tom smislu?

– Bilo koja bolest koja u ovakvom obimu pogađa stanovništvo zasigurno će se odraziti i na vatrogastvo, s obzirom na to da su vatrogasci na svakodnevnoj bazi na usluzi građanima.

U dosadašnjem periodu pandemije koronavirusa vatrogasci su uz svoje zadaće, u borbi protiv koronavirusa izvršavali ophodnje područja, dezinfekciju javnih površina, ispomoć temeljnoj policiji, prevoženje lijekova i kućnih potrepština, prijevoz krvnih pripravaka te prijevoz bolesnika u karantenu.

Samo su dvojica vatrogasaca oboljela od koronavirusa što pokazuje visoku razinu spremnosti, ali i predostrožnosti kojih se naš sustav drži. Spomenimo i kako su tijekom trajanja pandemije vatrogasci odradili 23.086 aktivnosti, u kojima je bilo angažirano 71.290 vatrogasaca, iz svih županija osim iz Grada Zagreba.

Naime, zagrebački su vatrogasci odradili velik posao u sanaciji posljedica potresa, a samo od 22. ožujka do lipnja je odrađeno više od pet tisuća hitnih intervencija, što je više od godišnjeg prosjeka u uobičajenoj godini.