RIJEKA Do tri tjedna može se tolerirati razdoblje dok se ne sastavi nova vlada, a da ne bude ozbiljnih ekonomskih posljedica, no sve dulje od toga moglo bi nas koštati, i kroz cijenu zaduživanja, i kroz likvidnost potrebnu za izvršavanje proračunskih obveza. Nije nažalost sigurno da će se nova vlada formirati ni unutar tog razdoblja jer prvi tjedan idu konzultacije, drugi tjedan pregovori, a tek će treći tjedan o kadrovima – moglo bi se to oduljiti, a za to vrijeme nema ni proračuna za 2016., ni jasne politike koju mogu iščitati vjerovnici, komentirao je makroekonomist Damir Novotny postizbornu situaciju u kojoj se i HDZ i SDP bore za naklonost Mosta. Još se to, kaže, neće odraziti na rejting ili bitnije na cijenu zaduživanja, ali nismo u poziciji da rastežemo. Novotny ne gaji povjerenje prema Mostu.

Upitne reforme

Ekonomska platforma

– Traže se hitne mjere fiskalne konsolidacije, a za iduću godinu imamo tek tehnički, privremeni proračun. Likvidnost je do kraja godine osigurana, no to ne može vječno trajati – već početkom iduće godine bit će potrebna nova zaduženja, upozorava Šantić, dodajući da otezanje izaziva neizvjesnost i nepovjerenje, a to može utjecati i na BDP. Ekonomski stručnjak Guste Santini misli da rupa u vremenu do nove vlade stvara nervozu svim akterima, od radnika i poslodavaca, državnih službenika, do vjerovnika koji potražuju velika sredstva. Santini cijeni da je Most pobjednik izbora, HDZ gubitnik, a SDP je, kaže, ostvario čudesan rezultat. Smatra i da nije realno očekivati od Mosta da sada u tjedan dana stvori kompletnu ekonomsku platformu za iduće četiri godine – bilo bi normalnije da čelnici velikih stranaka istupe konačno s reformama koje su oni spremni provesti, kako bi se znalo što se nudi i na čemu smo, a onda da nastupi Most, a ne obratno. Onaj tko ima hrabrosti na taj način istupiti, bilo Milanović ili Karamarko, po meni je zaslužio da bude mandatar. No, ako se brzo ne dogovore – javnost će početi negativno gledati na svu trojicu, zaključuje Santini. 

Hrvatski vjerovnici pokazuju nervozu zbog parlamentarnih izbora, pa su skočile kamate na vanjski dug države. U posljednja dva tjedna prinosi (kamate) na 10-godišnje državne obveznice u dolarima porasle su s oko 5 na 5,5 posto. Nešto manje poskupjelo je i zaduživanje u eurima, a prinosi na eurske 10-godišnje obveznice sada iznose 4,5 posto, prema izvješćima Zagrebačke, Privredne i Raiffeisen banke. 

Štoviše, neki nervozni kupci nastoje se riješiti hrvatskih obveznica, pa njihova vrijednost pada daleko brže od rasta kamata na dug. Dolarske obveznice prodaju se po cijeni oko 10 posto nižoj od njihove nominalne vrijednosti, najnižoj od početka ove godine. Vjerovnici, po svemu sudeći, smatraju da se blago povećao rizik za povrat njihova novca, jer izbori nisu donijeli pravog pobjednika. Još se ne zna tko će upravljati državom i kako će je voditi. 

Zasad nije alarmantno

– Lagani rast prinosa na hrvatske euroobveznice nastavio se i jučer. Ne isključujemo mogućnost da je blagi pritisak na pad cijena došao i kao posljedica nesigurnosti oko sastavljanja vlade nakon parlamentarnih izbora. Dnevni pad cijena u prosjeku je iznosio od 0,3 do 1,2 posto, ocijenili su analitičari RBA.

Rast kamata zasad nije alarmantan. Vlada Jadranke Kosor zaduživala se uz kamate od šest do sedam posto na državne obveznice u dolarima. Kad je u Banske dvore stigla vlada Zorana Milanovića, dočekale su je kamate od gotovo osam posto. U međuvremenu su se kamate Hrvatskoj prepolovile, na četiri do pet posto. Za usporedbu, prezaduženim članicama eurozone – Italiji, Španjolskoj i Portugalu – pale su na dva posto. 

U ovom trenutku svakom je dužniku bolje imati što više duga u eurima, a što manje u dolarima. Američka valuta naglo jača, jer središnja banka SAD-a ponovno najavljuje podizanje kamatne stope do kraja godine. Jačanje dolara, zajedno s povećanjem kamata, znači da će Hrvatskoj i dužnicima u cijelom svijetu iduće godine skočiti rate za otplatu dolarskog duga. – Nastavak takvih trendova bio bi loš za buduće hrvatske izdavatelje obveznica, jer bi investitorima morali ponuditi više prinose, upozoravaju analitičari Zabe. No, mogućim dužničkim nevoljama za Hrvatsku tu nije kraj. Ako se usporedo s jačanjem dolara i rastom kamata Hrvatskoj dogodi još i padanje kreditnog rejtinga, koji je ionako loš, »to bi samo pogoršalo situaciju«, upozoravaju iz Zabe. Nova vlada, očito, imat će teške zadaće.