ZAGREB  Hajka na Milorada Pupovca i na Samostalnu srpsku demokratsku stranku (SSDS), čiji je on predsjednik, i dalje traje, bez naznaka smirivanja. Malo tko više i pamti i zna što je Pupovac točno kazao kad je vrlo, vrlo posredno usporedio pojave u ovoj državi s NDH.

No, valjda, kako bi se privremeno stavilo u drugi plan da je, prema podacima Srpskog narodnog vijeća, u prošloj godini prosječno više nego jednom dnevno u Hrvatskoj napadnut netko od još preostalih građana srpske nacionalnosti, izokreću se teze pa su Pupovac i SDSS opet glavni problem u hrvatskoj državi.

Kazneni progonitelji

Hajku na Pupovca i na SSDS preksinoć je podržao i pjevač i predsjednički kandidat Miroslav Škoro u TV emisiji Bujica Velimira Bujanca. Škoro je na Bujančevo pitanje što bi učinio kao predsjednik RH da mu dođe zahtjev Ivana Penave ili Marijana Pavličeka iz Vukovara da se preispita legalnost djelovanja SSDS-a, rekao da bi kao predsjednik Republike »apsolutno pokrenuo zabranu određenih političkih stranaka, ukoliko se stvore preduvjeti za to«. (Tek onako uzgred rečeno, svatko tko želi i dalje može vidjeti na Youtubeu kako glavni Penavin suradnik Pavliček na jednoj svadbi 2015. godine predvodi pjevanje ustaških pjesama).

Škoro je preksinoć u Bujici kazao da ono što on vidi kao problem kod Pupovca je to što on »ide po mišljenje na Frušku goru i onda ovdje destabilizira Hrvatsku.« Inače, na Fruškoj gori je 4. kolovoza održan skup Dana sjećanja na stradale u Oluji na kojem je govorio i srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić, a Milorad Pupovac je prisustvovao tom skupu. Škoro je podržao Bujančevu ideju o zabrani SSDS-a »poukom« da »nekada djetetu moraš zabraniti da gleda televiziju na neko vrijeme, zašto ne?«

Prije tjedan dana tri braniteljske udruge su na konferenciji za novinare zatražile od institucija da istraže postoji li kaznena odgovornost zbog izjava Milorada Pupovca. Pritom je Zoran Maras, predsjednik Udruge specijalne policije iz Domovinskog rata, istaknuo da on kao kriminalist smatra da treba istražiti je li Pupovac počinio kazneno djelo prema članku 151. Kaznenog zakona koji kaže da »tko javno izvrgne ruglu, preziru ili grubom omalovažavanju Republiku Hrvatsku, njezinu zastavu, grb ili himnu kaznit će se kaznom zatvora do jedne godine«.

I ustavnopravni stručnjak Mato Palić kojeg dovode u najbližu vezu s Miroslavom Škorom, prije nekoliko dana je na Facebook profilu naveo taj članak Kaznenog zakona i pitijski upitao »Hoće li ga kazniti?«. Isto tako, svoje je Facebook prijatelje pitao misle li da neke stranke treba zabraniti. Treba li sumnjati da je većina odgovorila da treba zabraniti SSDS?

Zabrane ne smije biti

Onda je zabranu zatražio ustašo-nostalgičar Anto Đapić. Zatražio je da se spriječi »političko srbovanje u Hrvatskoj«, iskorijeni njihova politička i organizacijska struktura, pozivajući da se antifašiste smjesti na mjesto koje im pripada, a to je, tvrdi ovaj, sramno u hrvatskoj nacionalnoj memoriji, daleko od države, državnog proračuna, državnom osudom zločinačke paradigme na kojoj djeluju. I, napokon, zajednica županijskih zajednica, udruga i članova HVIDRA-e, zatražila je reakciju nadležnih institucija radi utvrđivanja elemenata Pupovčeve kaznene odgovornosti, posebno radi počinjenja kaznenog djela povrede ugleda RH.

Upitali smo ustavnopravnu stručnjakinju i predstojnicu Katedre za ustavno pravo Pravnog fakulteta u Rijeci Sanju Barić što ona misli o pogromaškim zahtjevima za zabranu SSDS-a.

»Što se tiče pravne razine, znamo da je Ustavni sud taj koji odlučuje djeluje li neka stranka protuustavno. Načelno, ovdje je riječ o izjavi jedne osobe pa da je i ne znam što on izgovorio, to se ne može protegnuti na cijelu stranku. To je bila izjava osobe, a ne stranke. Oni koji govore o zabrani SDSS-a gube iz vida i namjerno prešućuju da bi zabrana mogla biti primjerena ako se radi o nasilnom rušenju ustavnog poretka. To bi bila poanta eventualne zabrane, bez obzira je li nasilje upisano u program stranke ili se vidi iz same akcije«, govori nam Sanja Barić.

»Kad je ono HDZ bio (nepravomoćno) osuđen za korupciju i druga kaznena djela, tada smo rekli, da čak i da HDZ bude osuđen, da se ne radi o nasilnom rušenju ustavnog poretka, nego o protuustavnom djelovanju. Dakle, u pravnom smislu sigurno ne može doći u obzir zabrana SDSS-a jer je izjava jedne osobe i jer se nikako ne radi o nasilnom rušenju ustavnog poretka, zaključuje Sanja Barić.

Zanimljivo je da ovakav istup Miroslava Škore dolazi samo tjedan dana nakon što je ustavnopravni stručnjak Mato Palić na svojem Facebook profilu, citirajući Ustav u dijelu koji govori o protuustavnom djelovanju stranaka, zapitao svoje pratitelje koja im prva stranka pada na pamet, piše Jutarnji list.

U komentarima je bilo najviše onih koji su naveli SDSS, a Palić kaže da nije on aludirao na SDSS, nego da je samo postavio pitanje. Palića su, inače, mediji već prozvali neformalnim savjetnikom Miroslava Škore koji mu je pomogao i oko ideja da se povećaju ovlasti predsjednika, ali on to oštro odbacuje.

– Nisam aludirao na SDSS, bilo je tu odgovora i da treba zabraniti SDP i HDZ. Ja sam samo postavio pitanje. Škoru ne znam, nisam njegov savjetnik, s njime nemam baš nikakav kontakt, ni direktno ni preko posrednika – tvrdi Palić.

Nikad nisu zabranili

Pojašnjava kako je Škorina izjava pogrešna jer nije stranka dijete niti predsjednik može zabraniti njezino djelovanje. Naime, članak 6. Ustava kaže da su protuustavne “one političke stranke koje svojim programom ili nasilnim djelovanjem smjeraju podrivanju slobodnog demokratskog poretka ili ugrožavaju opstojnost Republike Hrvatske. O protuzakonitosti odlučuje Ustavni sud RH”.

Zahtjev za zabranu rada političke stranke mogu podnijeti predsjednik Republike, Sabor, Vlada, Vrhovni sud, tijelo koje obavlja registraciju stranaka i glavni državni odvjetnik.

– On može od Ustavnog suda zatražiti da se pokrene takav postupak, a odluku donosi Ustavni sud, a SDSS sigurno ne ispunjava takve uvjete niti svojim programom niti nasilno smjeraju rušenje demokratskog poretka. Ne radi to nijedna stranka. Jedno je neslaganje s retorikom predsjednika SDSS-a, a drugo su ustavni uvjeti koji se moraju nedvojbeno utvrditi da bi se neka stranka zabranila – objašnjava Palić.

Ustavni sud, kaže nam jedan bivši sudac, nikada u svojoj povijesti nije zabranio djelovanje bilo koje stranke. Pred sudom su se vodila samo dva postupka, i to jedan 1994., kad se tražila zabrana stranke SDS Jovana Raškovića, te 2013., kad je Jadranka Kosor tražila provođenje nadzora nad ustavnošću djelovanja HDZ-a.

Kad je riječ o SDS-u, Ustavni sud je postupak gotovo doveo pred sam kraj, ali je tadašnje nadležno ministarstvo stranku samo brisalo iz registra, pa Ustavni sud nikada nije ni donio odluku.

Kad je pak riječ o slučaju bivše predsjednice HDZ-a, ona je tražila da se preispita ustavnost HDZ-a zbog njezina isključenja iz stranke, no Ustavni sud je 2017. odbacio zahtjev jer je smatrao da “nije riječ o djelovanju koje ima za cilj podrivanje slobodnog demokratskog poretka ili da ugrožava opstojnost Republike Hrvatske”.

– Čak je i njemački Ustavni sud odbio zabraniti ekstremnu nacionalističku stranku NPD jer smatra da je Njemačka ima dovoljno demokratskih mehanizama da rješava takve problem. Stoga je Škorina izjava skandalozna – kaže jedan bivši ustavni sudac za Jutarnji.

I u Hrvatskoj su se sporadično pojavljivale ideje da se neka stranka zabrani, pa je tako SDP-ova Vlada razmišljala o zabrani A-HSP-a, koji je koketirao s ustaštvom, a 2010. propitivalo se i smije li tadašnji HDSSB nepriznati odluku suda o Branimiru Glavašu. Ali nitko nije podnosio zahtjev Ustavnom sudu.

Iz Vlade neslužbeno poručuju kako Škoro očito ne razumije politiku prvog hrvatskog predsjednika, te da mu predizborni program piše krajnje desni televizijski voditelj Velimir Bujanec, piše Jutarnji.

Očajničko preslagivanje

– Ako je to sav rasadnik ideja i temelj ustavnih promjena predsjedničkog kandidata Škore, očito je da on ne razumije ni Tuđmanovu politiku ni međunarodnu poziciju koju Hrvatska danas ima. Izgleda da mu program smišlja i sastavlja Bujanec – poručili su neslužbeno iz Vlade.

I u HDZ-u su jučer slično reagirali; tvrde da su Škorine izjave posljedica Bujančeva “šefovanja”.

– To su sve ideje šefa Škorine kampanje Bujanca, kojem, zanimljivo, nije smetalo kad su njegovi politički miljenici šakom i kapom nudili dužnosti manjinskim zastupnicima kako bi podržali “famozno” preslaganje – poručili su neslužbeno iz HDZ-a, očito aludirajući na vrijeme kad je bivši šef stranke Tomislav Karamarko očajnički pokušavao sastaviti novu parlamentarnu većinu nakon raspada koalicije s Mostom.