Mislim da bi se svi zajedno trebali sabrati i ozbiljno razmišljati o onome što radimo jer je zemlja zaista u nevolji. I mi svi skupa s njom - kaže psihologinja Mirjana Krizmanić
Procjene su najviše ovisile o gospodarskoj situaciji te stabilnosti institucija i vlasti. Iako Hrvatska nije u skupini 11 najugroženijih zemalja, nije ni daleko, pa sa sindikalistima i psiholozima razgovaramo o tome što nam ova godina nosi.
– Predviđanje The Economista drži vodu jednostavno zato što je Hrvatska po svemu u znatno lošijoj situaciji od drugih zemalja EU – ističe Ozren Matijašević, predsjednik Hrvatske udruge radničkih sindikata.
Kako kaže, u riziku od siromaštva kod nas živi 32,3 posto stanovništva, a prosjek zemalja EU je 24,8 posto. »Kako od 1. siječnja funkcioniraju povećane stope PDV-a i na proizvode koje upotrebljavamo dnevno, očekujemo daljnje srozavanje životnog standarda. Još nema naznaka investicijskog ciklusa ni promjene porezne politike, koja bi rasteretila rad i potencirala te subvencionirala otvaranje radnih mjesta u realnom sektoru, posebice u drvnoprerađivačkoj industriji, građevinskom sektoru te izvozno orijentiranoj prerađivačkoj industriji. Sve to upućuje na to da ćemo i dalje biti u negativnom trendu gubitka radnih mjesta, da će sve više ljudi završavati na Zavodu za zapošljavanje, a da mladi neće naći posao«, kaže Matijašević, dodajući da te okolnosti već duže vrijeme upozoravaju da bi se i u Hrvatskoj trebali događati socijalni nemiri, pa i širih razmjera.
Među zemljama s najvećim rizikom od društvenih nemira sljedeće godine su BiH, Grčka, Egipat, Libija, Sirija, Irak, Venezuela, Libanon, Sudan, Argentina i Bolivija. U skupini visokog rizika od društvenih nemira zajedno s Hrvatskom su Španjolska, Portugal, Bugarska, Rumunjska, Cipar, Makedonija, Albanija, Bjelorusija, Moldavija, Brazil, Turska, Ukrajina, Jordan, Maroko, Burkina Faso, Kambodža, Kamerun, Haiti i Iran. U posljednjih 12 mjeseci izbili su prosvjedi u Ukrajini, Bugarskoj, Brazilu, Argentini, Meksiku, Tunisu, Egiptu i Turskoj. Socijalna nejednakost i političko nezadovoljstvo naveli su građane na okupljanja, a u vrijeme pametnih telefona lakše je nego ikad koordinirati prosvjede.
Hrvatski mentalitet
I Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata, kaže da bi se građanski izlazak na ulice mogao ostvariti, samo je pitanje kada. »To nije nemoguć scenarij. Naime, kada sam predsjednik Vlade kaže da su Hrvati miran i strpljiv narod, to je doista točno. Nedavno smo imali posjet parlamentarne delegacije jedne zemlje, i ti su se ljudi čudili kako je moguće da, s obzirom na gospodarsko stanje, nemamo više izlazaka na ulicu i nemira. Pa su i oni govorili da je to očito hrvatski mentalitet, mirniji mentalitet, koji može puno otrpjeti. No, sve ima svoje granice. A granice izdržljivosti kod nas su prenapregnute«, kaže Sever, koji ističe kako bi vlast iz toga trebala iščitati što se zapravo događa i reagirati prije. Prema njegovim riječima, građani gunđaju, nezadovoljni su i prigovaraju, no nije daleko trenutak kada više neće prigovarati jer će biti u situaciji da imaju vrlo malo toga izgubiti, samo je pitanje trenutka. »I u tom slučaju, kada se prijeđe granica, a na najboljem smo putu da nam se to dogodi, ljudi su spremni na svašta«, ističe Sever.
»Sad je dosta«
»Vlast to treba prepoznati, a čini mi se da u ovoj vlasti nema mudrosti, zato što su svojeglavi, tvrdoglavi, sujetni, što reakcije ljudi neprekidno pokušavaju kanalizirati u nekom drugom smjeru. Govorimo im što ne valja, a oni, tobože iz dobro obaviještenih izvora u Vladi, pokušavaju slati poruku da smo mi manipulirani HDZ-om i Karamarkom. Iako oni zapravo svojim ponašanjem najviše rade za svoju smjenu, jer podgrijavaju nezadovoljstvo građana. Sasvim je sigurno da mi nismo upregnuti ni u čije kolo, nego da reagiramo na ono što vlast krivo radi, ali u svojoj tvrdoglavosti oni ne žele prepoznati svoje pogrešne poteze, nego traže unutarnje i vanjske neprijatelje«, ističe Sever.
