Uvjet poslodavcima

Sindikati za jesen najavljuju masovni štrajk u četiri velike gospodarske grane

Branko Podgornik

U Hrvatskoj je kolektivnim ugovorima na razini poduzeća pokriveno 55 posto radnika / Foto M. KRMPOTIĆ

U Hrvatskoj je kolektivnim ugovorima na razini poduzeća pokriveno 55 posto radnika / Foto M. KRMPOTIĆ

Industrijske akcije sindikati planiraju pokrenuti u četiri sektora - metalnoj industriji, drvnoj i papirnoj, prehrambenoj industriji i poljoprivredi



 


 


ZAGREB – Sindikati u najvećem dijelu hrvatske industrije jučer su najavili da će najesen početi štrajkove ako njihovi poslodavci u međuvremenu ne potpišu granske kolektivne ugovore kojima bi se povećale plaće i sigurnost radnika. Industrijske akcije sindikati planiraju pokrenuti u četiri sektora – metalnoj industriji, drvnoj i papirnoj, prehrambenoj industriji i poljoprivredi, objavio je jučer Savez samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH).




Dok Hrvatskoj nedostaju brojni radnici koji zbog niskih plaća odlaze u razvijene zemlje, a poslodavci sve teže dolaze do radne snage i iz inozemstva, sindikati su poslali pisma granskim udrugama Hrvatske udruge poslodavaca (HUP), tražeći od njih pokretanje pregovora o sklapanju granskih kolektivnih ugovora. Bilo je to, kažu, u travnju.


Proces mirenja


– Na sve naše četiri inicijative granske udruge poslodavaca su se oglušile ili poslale negativne odgovore, rekao je Mladen Novosel, predsjednik SSSH-a. Tri sindikata, koja su udružena u SSSH, stoga su udrugama poslodavaca poslala ponovljene inicijative za pokretanjem pregovora.


Ako opet dobijemo negativan odgovor, sva tri sindikata razmatraju mogućnost industrijskih akcija tijekom jeseni, upozorio je Novosel. Sindikati će u tom slučaju najprije pokrenuti proces mirenja koji je zakonom predviđen u slučaju zastoja u kolektivnim pregovorima.


– Ako mirenje ne bude uspješno, pokrenut ćemo industrijske akcije, potvrdio je Berislav Bossak, predsjednik Samostalnog sindikata, udruženog u SSSH, napominjući da sindikati gube strpljenje. Denis Paradiš, predsjednik najbrojnijeg sindikata u privatnom sektoru – onog u poljoprivredi, prehrambenoj i duhanskoj industriji te vodoprivredi (PPDIV) – primijetio je da poslodavci neprekidno govore da su »načelno spremni za pregovore kada se steknu uvjeti«, ali ti se uvjeti, kaže, nikad ne dogode. »Ne želimo sedam godina razgovarati o granskom ugovoru«, dodao je Siniša Kosić, predsjednik Sindikata Metalaca – Industrijskog sindikata. Razuman je rok, kaže, tri do šest mjeseci.


Novosel je kao pozitivnu stvar naveo to što u Hrvatskoj već postoji oko 600 kolektivnih ugovora koje su sindikati sklopili s poslodavcima na razini poduzeća. Međutim, tim »kućnim ugovorima« sindikati nisu zadovoljni. Žele kolektivne ugovore proširiti na cijele grane kako bi se jednaka minimalna prava protegnula na sve zaposlene u metalnoj, drvnoj i papirnoj, prehrambenoj industriji i poljoprivredi.


Akcijski plan


Prema Novoselu, pozitivna je stvar i to što su sindikati udruženi u SSSH već uspjeli potpisati granske ugovore u dvama sektorima: građevinarstvu i ugostiteljstvu. U sklopu tih granskih ugovora dogovorena su veća prava i više plaće za zaposlene. Priprema se i otvaranje pregovora o granskom ugovoru u autobusnom javnolinijskom prijevozu. Sindikat trgovine već nekoliko godina pregovara o novom granskom ugovoru za svoj sektor. No, u četiri sektora nema pomaka. Sindikati misle da krivnja nije na vodećim ljudima HUP-a.


– Damir Zorić i Mihael Furjan pokazuju želju za pregovore o granskim ugovorima, ali njihove udruge nemaju za to sluha, ocijenio je Kosić.


Danas je u Hrvatskoj kolektivnim ugovorima na razini poduzeća pokriveno 650 tisuća radnika, odnosno njih 55 posto. Europska komisija koja želi poboljšati plaće i socijalni položaj radnika, od svih država koje imaju pokrivenost zaposlenih kolektivinim ugovorima manju od 70 posto traži da joj pošalju tzv. akcijski plan za poticanje kolektivnog pregovaranja, podsjetio je Novosel.


Predsjednik SSSH-a smatra da kolektivno pregovaranje u Hrvatskoj treba prijeći na višu razinu, »tako da postane sustav«. Unatoč postojanju »kućnih« kolektivnih ugovora, radnici u mnogim poduzećima danas su oštećeni jer im poslodavci zapravo obračunavaju minimalne plaće, a razliku im daju na ruke, tvrdi Novosel. Nikoga ne treba čuditi, kaže, što radničke mirovine postaju mizerne.