Sindikati su zadovoljni najavom povećanja minimalne plaće na 4.220 kuna, no, s obzirom na okolnosti, smatraju da bi to trebalo biti više te dostižnim smatraju novi cilj Vlade da prosječna plaća dosegne 8.200 kuna, ali, kako kažu, ne na uštrb doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje.

Predsjednik Nezavisnih hrvatskih  sindikata (NSH) Krešimir Sever i predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) Mladen Novosel u razgovoru za Hinu komentirali su najavu premijera Andreja Plenkovića da će minimalna neto plaća od iduće godine iznositi oko 4.220 kuna (560 eura) te novi cilj Vlade da do kraja mandata prosječna neto plaća dosegne 8.200 kuna (1.088 eura).

Sever pozdravlja svaki rast plaća te kaže da povećanje od oko 500 kuna nije mali pomak, ali je nedovoljan u uvjetima povišene inflacije.

“Minimalna plaća je i tako plaća od koje se jedva preživljava, no, uz ovu inflaciju to je još gore”, upozorava te podsjeća kako je NSH tražio da minimalna plaća za sljedeću godinu bude najmanje 730 eura bruto.

Novosel: Cilj nam je podizati ostale plaće

Novosel smatra kako će povećanje sigurno pomoći radnicima na minimalcu, no ističe kako je veći problem što u Hrvatskoj nema tzv. sustava povezanih posuda, odnosno da rast minimalne plaće prati rast i ostalih plaća, prije svega u privatnom sektoru.

Navodi kako je u dobrom djelu privatnog sektora razlika između minimalne plaće i plaće poslova srednje stručne spreme gotovo minimalna, pri tome ističući tekstilni i prerađivački sektor, a blizu je, kaže, i trgovački. Novosel poručuje kako je Sindikatu sada cilj da kroz kolektivne ugovore nastoji podizati ostale plaće.

Upitani kako će poslodavci podnijeti povećanje minimalne plaće koja je zakonska obaveza s obzirom na gospodarsku situaciju, Sever podsjeća kako je dobit tijekom ove godine, u odnosu na neka ranija razdoblja, rasla daleko iznad rasta inflacije, a plaće ispod te dodaje kako poslodavci tu dobit nisu, u dovoljnoj mjeri, podijelili sa svojim radnicima.

“Iako postoje poslodavci koji teško sklapaju kraj s krajem, postoje mnogi koji koriste ovu situaciju i ovakvu minimalnu plaću kako bi svoje radnike držali prijavljene na minimalne plaće, a neku razliku im isplaćivali na crno, čime ih varaju za doprinose”, ističe Sever.

Novosel je pak mišljenja kako će teret rasta minimalca poslodavci normalno podnijeti zato što su svjesni činjenice da ne mogu imati konkurentnog radnika čak ni za plaću od 4.200 kuna.

“Za tu plaću ni jedan poslodavac u Hrvatskoj ne može naći radnika, što znači on mora radniku ili isplatiti više u netu nešto ili na neki drugi način”, kaže.

Sever: Ne mogu se smanjiti doprinosi za mirovinsko i zdravstveno osiguranje

S druge strane, prosječna plaća nije zakonska obaveza, već se računa zbrojem svih isplaćenih plaća u privatnom i javnom sektoru pa Vlada rast prosječne plaće može potaknuti jedino poreznim izmjenama, odnosno manjim oporezivanjem plaća ili rastom neto plaća u javnom sektoru.

Sever ističe kako trebaju rasti plaće u javnom sektoru jer se zaboravlja da su ljudi istih kvalifikacija u privatnom sektoru daleko više plaćeni pa zbog toga u obrazovanju postoji nedostatak profesora matematike, fizike i informatike.

Upozorava i kako postoji cijeli niz ljudi u javnom sektoru koji na sudovima, ministarstvima, zavodima i sličnim mjestima rade za plaću koja je i niža od minimalne, koju dosegnu tek uz minuli rad ili druge dodatke. No, dostizanje Vladina cilja ovisi i o rastu plaća u privatnom sektoru koji se mora događati, dodaje.

Sever podsjeća kako u dijelu privatnog sektora koji se bavi osiguranjem, financijama i telekomunikacijama postoji cijeli niz radnika koji se bori s niskim primanjima, dok istovremeno tvrtke u kojima rade imaju ogromne dobiti koje uživaju visoko pozicionirani menadžeri, predsjednici i članovi uprava.

“Sve to nas upućuje da bi se trebao napraviti jedan ravnomjerniji raspored, ali jasno je da nikakvim nalogom Vlade ne može doći do povećanja plaća u tim sustavima. Ono što je sasvim jasno, bez obzira na to što se to čulo s više strana, je da se u ovom vremenu ne mogu smanjiti doprinosi za mirovinsko i zdravstveno osiguranje”, kaže.

Dodaje kako se po ukupnom opterećenju dohotka Hrvatska kreće blizu zlatne sredine EU-a pa se na tom području ne može ništa napraviti, već treba težiti poslovima s većom dodanom vrijednosti i tražiti druge modele po kojima će plaće rasti.

Novosel: Plaće u privatnom sektoru trebaju rasti na uštrb profita i dividendi

Novosel podsjeća kako je SSSH tražio da u Hrvatskoj do početka 2026. prosječne neto plaće najmanje budu na razini od 1.500 eura, a minimalna 750 eura neto, što smatra dostižnim. Navodi kako će ulaskom u eurozonu Hrvatska po visini prosječne i minimalne plaće biti na predzadnjem mjestu pa mora više plaćati rad kako bi bila konkurentna.

Slaže se kako na razini privatnog sektora postoji prostor da se radnicima isplaćuju veće plaće, prije svega na uštrb profita i dividendi koje se u ovom trenutku isplaćuju u daleko većoj mjeri nego u nekim zemljama koje imaju dugogodišnji kapitalistički sustav, te kako ne treba više dodatno rasterećivati plaće u smislu doprinosa za zdravstveno i mirovinsko osiguranje.

Ako bi se smanjivao porez na plaće kako to predlažu poslodavci, dodaje, pitanje je na koji bi se način lokalna samouprava financirala.