Iz Sindikata znanosti upozorili su u utorak da predložene izmjene Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti ne uklanjaju “dugogodišnju diskriminaciju” dijela nastavnika na sveučilištima, koji i dalje nemaju jednake mogućnosti napredovanja kao njihove kolege.

Glavni tajnik Sindikata znanosti Matija Kroflin je na konferenciji za novinare ispred Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih rekao da su izmjene zakona bile prilika da se ispravi nepravda, no da je ministarstvo to propustilo učiniti.

Jedino se Sindikat u radnoj skupini zalagao da predavači imaju jednake karijerne perspektive kao i ostali zaposleni u sustavu znanosti i visokog obrazovanja, rekao je Kroflin.

Dodao je da su od tih nastavnika “glavu okrenula” i sveučilišta i rektori i dekani i Ministarstvo, “unatoč tome što za takvu razliku u mogućnostima napredovanja nema racionalnog razloga”.

Viši predavač na Učiteljskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu Marko Gregurić rekao je da mu važeći zakon omogućuje jedino reizbor u isto zvanje do kraja radnog vijeka. On, međutim, želi mogućnost napredovanja u zvanje višeg predavača savjetnika, kao i ostali nastavnici.

Naglasio je da izvodi nastavu na više lokacija u Zagrebu, Čakovcu i Petrinji te da njegov rad ima znanstvenu podlogu, ali da se ostvaruje kroz nastavu i stručni rad pa, kako smatra, nema razloga i objašnjenja zbog kojeg Ministarstvo znanosti i obrazovanja nastavnicima poput njega ne bi omogućilo još jednu stepenicu napredovanja.

Gregurić je izvijestio da se inicijativi zasad pridružilo oko 160 nastavnika, a da Ministarstvo raspolaže točnim podacima o broju zaposlenika na koje se problem odnosi.

Viša predavačica na Fakultetu organizacije i informatike Sveučilišta u Zagrebu Tanja Šestanj-Perić pojasnila je da na sveučilištima postoje znanstveno-nastavna i nastavna radna mjesta, pri čemu nastavnici na nastavnim radnim mjestima izvode više nastave, a manje se bave znanošću.

Šestanj- Perić: Nastavnici ne traže povlastice nego ispravljanje nejednakog položaja.

Navela je da svi predavači mogu napredovati od predavača do višeg predavača, ali da je treći stupanj, odnosno zvanje savjetnika, omogućen samo nastavnicima stranih jezika, lektorima i umjetničkog područja.

“Želim vjerovati da nije bila namjera zakonodavca nego da je to bio propust napravljen Zakonom o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti iz 2022.”, rekla je Šestanj-Perić. Dodala je da je sada, kada se zakon ponovno mijenja, pravi trenutak da se taj propust ispravi.

Istaknula je da nastavnici ne traže povlastice, nego ispravljanje nejednakog položaja.

Viši predavač na Fakultetu agrobiotehničkih znanosti Osijek Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Mario Keškić rekao je da je šest puta reizabran na isto radno mjesto, uz istu plaću, iako pritom mora ispunjavati nove uvjete za reizbor – objavljivati nove radove i sudjelovati na stručnim skupovima.

Kazao je da podržava činjenicu da su nastavnici stranih jezika i umjetničkog područja ostvarili mogućnost napredovanja, ali smatra da istu priliku trebaju imati i nastavnici tjelesne i zdravstvene kulture, matematike, povijesti te drugih područja.

“Moramo im dati primjer da su svi ljudi jednaki i da svi imaju jednaka prava”, poručio je.

Kroflin: Najesen pregovori s Vladom oko plaća, stanje državnog proračuna nije alarmantno

Odgovarajući na pitanje izvan teme konferencije o mogućem povećanju plaća u državnim i javnim službama, glavni tajnik Sindikata znanosti Matija Kroflin rekao je da do jesenskih pregovora s Vladom neće biti rasta plaća.

Ocijenio je da stanje državnog proračuna nije alarmantno te smatra da Vlada i dalje ima prostora za povećanje plaća svih zaposlenih u javnim službama.