Turizam

Sezonu u Hrvatskoj spasili su bogati gosti. Analiza otkriva da su hotelijeri višim cijenama nadoknadili pad prometa

Alenka Juričić Bukarica

Hoteli su lani u ljetnoj sezoni uspjeli podići prosječnu cijenu sobe za 6 posto u odnosu na rekordnu 2019. i to je bila glavna poluga oporavka prihoda



RIJEKA – U lanjskoj glavnoj turističkoj sezoni, od lipnja do rujna, hrvatski su hoteli imali 20 posto manje prihoda u odnosu na 2019., dok je 2020. taj pad bio čak 70 posto. Pritom je lani zauzetost hotelskog smještaja u odnosu na 2019. pala za 24 posto. Međutim, hotelijeri su uspjeli podići cijene za 6 posto u odnosu na rekordnu 2019. i to je prošlog ljeta bila glavna poluga za oporavak prihoda. Konkretno, u 2019. prosječna je cijena sobe u glavnoj sezoni bila 127 eura, a lani 135 eura.


Naravno, značajne razlike vide se ovisno o kategoriji hotela pa su tako hoteli s pet zvjezdica imali najmanji pad ukupnog prihda po sobi i zauzetosti. Naime, u ljetnoj sezoni bilo je popunjeno 81 posto petozvjezdanih soba u hotelima, dok je 2019. bilo popunjeno njih 90 posto. Cijena sobe je u prosjeku rasla za 1 posto i to s 210 eura u 2019., na 213 lani. Zanimljivo, ipak nešto veći rast cijene u prosjeku su imali hoteli s 4 zvjezdice, i to za 4 posto, sa 129 na 134 eura.


Prilagodba kompanija


Pokazuje to analiza rezultata poslovanja hotela i kampova u Hrvatskoj za glavnu sezonu 2021. koju su izradili Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu u Opatiji (FMTU) i konzultantska tvrtka BlueRock Consulting. Naime, na opatijskom Fakultetu su s razvojem ovog projekta počeli prije 10 godina. Radi se o inovativnom sustavu mjerenja i usporedbe mjesečnih rezultata poslovanja, pri čemu se najprije započelo s razvojem projekta za hotele, a nakon toga nastavilo s implementacijom u kampovima, marinama, lječilištima i specijalnim bolnica te hostelima. Prema riječima dekanice FMTU-a dr. Sandre Janković, projekt omogućuje kontinuirano praćenje rezultata i međusobnu mjesečnu usporedbu rezultata poslovanja, a njegov je cilj povećanje konkurentnosti poduzeća u turizmu. Trenutno u projektu sudjeluje oko 300 subjekata, od čega 119 hotela, odnosno 40 posto ukupnih smještajnih kapaciteta hotela, te 32 kampa koji čini ukupno 30 posto smještajnih kapaciteta kampova u Hrvatskoj. Ostalo se odnosi na marine, lječilišta i specijalne bolnice te hostele.




Komentirajući rezultate lanjske ljetne sezone u Hrvatskoj, prof. dr. Janković kazala je kako je 2021. kao druga COVID-19 sezona, pokazala značajan oporavak turizma, odnosno i hotela i kampova.


– Kompanije su imale dovoljno vremena da se prilagode i pripreme za sezonu pod novim uvjetima, pa je tako bilo otvoreno 91 posto hotela i 105 posto kampova u odnosu na 2019. U takvom okruženju, Hrvatska je pokazala brz oporavak u odnosu na ostatak Mediterana, ostvarivši 17 posto manje noćenja u odnosu na 2019., dok je Mediteran ostvario pad u noćenjima od 38 posto prema 2019. Međutim, kao što uvijek naglašavamo, a i učimo naše studente, nije bitno brojiti samo noćenja, već je potrebno pratiti financijski efekt, odnosno utjecaj na profitabilnost, ukazala je prof. Janković.


Otporni na krizu


Pojasnila je kako je prosječna zauzetost soba u hotelima u ljetnim mjesecima prošle gdine iznosila 67 posto, dok je u 2019. iznosila 88 posto. S druge strane, ostvareni ukupni prihod po sobi (TrevPAR) pao je za 20 posto u odnosu na 2019., a što je manji pad od zauzetosti, upravo zbog povećanja prosječne cijene sobe.


– Pri tome, imamo naravno različitu situaciju u pojedinim kategorijama hotela. Naime, hoteli više dodane vrijednosti pokazali su veću otpornost, odnosno puno brži oporavak, pa su tako hoteli s pet zvjezica ostvarili samo 7 posto manji ukupni prihod po raspoloživoj sobi (TRevPAR) u odnosu na ljetnu sezonu 2019., primarno kroz realiziranu praktički istu prosječnu razinu cijena, kao i te pretpandemijske godine, a uz manji pad zauzetosti od samo 10 posto. Hoteli s četiri zvjezdice su također zabilježili bolje rezultate od prognoza, odnosno pad ukupnog prihoda po sobi od 16 posto, na način da je došlo do povećanja cijena od čak 4 posto i smanjenja zauzetosti od 21 posto. Najveći gubitnici sezone s padom prihoda po sobi od 41 posto i u lanjskoj ljetnoj sezoni su bili hoteli s tri zvjezdice, pri čemu dolazi i do smanjenje prosječne cijene od 2 posto i zauzetosti od čak 38 posto, rekla je dekanica FMTU-a. Ukupno gledano, dakle, lani je došlo je do pada prihoda po sobi u odnosu na 2019. jer je pad zauzetosti ipak bio veći od rasta cijena.


– A do najmanjeg pada ukupnog prihoda po sobi u hotelima s pet zvjezdica dolazi i zbog činjenice da smo ovo ljeto privukli goste više platežne moći koji su očito i više trošili na ostale usluge u hotelima kao što su hrana, piće, wellness i ostalo, u odnosu na 2019. To je posebno izraženo upravo u hotelima najviše kategorije, dodala je prof. Janković apostrofirajući kako je i lanjska godina ukazala na važnost ulaganja u kvalitetu s obzirom da su se najkvalitetniji objekti pokazali najotpornijima na krizu.


I umirovljeni prof. dr. Zdenko Cerović, koji je godinama vodio projekt, potvrdio je kako je koronakriza doista dodatno naglasila važnost ulaganja u kvalitetu, što pokazuju rezultati pojedinih objekata pa ima primjera da su radili i 30-ak posto bolje nego 2019.


Rekordne zarade


– Čak ima hotela koji su i nadmašili 2019. Najbolji hoteli su dobrim dijelom bili po prihodima, neto dobiti, cijenama i ostalim pokazateljima iznad 2019., pa u tom najvišem segmentu ponude koronakrize kao da i nije bilo. S druge strane, imate slučajeve hotela niske kategorije koji nisu ni radili. Naime, toliko je bila niska cijena da se nije ni otvaralo, a kada je u srpnju potražnja općenito buknula, nisu mogli naći radnike. Vidljiva je i razlika po destinacijama, jasno je da je, primjerice, Dubrovnik koji je pretežno aviodestinacija bio ipak u drukčijoj poziciji nego Kvarner i Istra. U svakom slučaju, riječ je o egzaktnim podacima, izlaznim računima, dakle onome što je doista i realizirano, pojasnio je prof. Cerović.


Ipak, iako su i lanjske ljetne sezone hotelijeri uspjeli dizati cijene u odnosnu na pretpandemijske razine, pitanje je što će biti ovog ljeta s obzirom da se već sada govori o nemilosrdnoj cjenovnoj konkurenciji koju se očekuje na Mediteranu, a činjenica je da i sami hotelijeri ukazuju kako se od nekoliko ljetnih mjeseci ne može živjeti.


– Nadamo se da će se cjenovno pozicioniranje zadržati i kada se vrate gužve na plaže, odnosno da je ovo početak turizma više dodane vrijednosti koji ostvaruje viši prihod po sobi ili gostu pa se više neće brojiti samo noćenja, već će eventualno smanjenje broja noćenja rezultirati i povećanjem prihoda po gostu, zaključila je prof. Sandra Janković.


Mobilne kućice hit


Tijekom prošlog ljeta kampovi su, kao i hoteli, ostvarili više cijene i to za 2 posto i time se, prema ovoj analizi, vratili na razine prihoda po smještajnoj jedinici koje zaostaju samo 5 posto za 2019. S time da su se same mobilne kućice gotovo vratile na razine prihoda iz 2019., uz samo dva posto slabiji rezultat, uz povećanje cijene od tri posto i smanjenje zauzetosti od samo pet posto.